Novosti
NATAŠA TRAMIŠAK MINISTRICA REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU-A

Kako bismo olakšali prijave i pristup nepovratnim sredstvima pojednostavit ćemo procedure
Objavljeno 26. srpnja, 2021.
Grad Osijek imat će brojne nove mogućnosti ulaganja u razvojne projekte

Odobren Nacionalni plan oporavka i otpornosti, sredstva iz instrumenta REACT, nova karta regionalnih potpora, reforma upravljanja EU fondovima..., neke su neke od tema o kojima smo razgovarali s Natašom Tramišak, ministricom regionalnoga razvoja i fondova EU-a.



Još uvijek smo pod svježim dojmom potvrde Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od strane Europske komisije. No, vaše ministarstvo nema izravnu nadležnost u praćenju njegove realizacije. Zašto je tome tako?

- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije upravlja, kao i u prošlom financijskom razdoblju, tako i u novom razdoblju od 2021. do 2027. Kohezijskom politikom, dok Nacionalnim planom oporavka i otpornosti upravlja Ministarstvo financija, jer je plan izravno vezan uz Europski semestar i strukturne reforme. Naše ministarstvo dio je upravljačkog odbora sa svim ostalim ministarstvima te će zajedno s Ministarstvom financija pratiti usklađenost svih izvora financiranja programa i projekata u novom programskom razdoblju. Rezultat kvalitetnog rada na NPOO-u je potvrda Europske komisije koja je plan odobrila, a uručila ga je predsjednica Europske komisije Ursula von den Leyen predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Ulaganja u gradove


Koje benefite mogu Slavonija i Baranja očekivati od NPOO-a?

- Njime će se financirati strateški projekti iz Razvojnog sporazuma, primjerice Regionalni distribucijski centar, u vrijednosti od 101 milijun kuna, kojega je Osječko-baranjska županija već počela graditi. Planom će biti zahvaćene i zdravstvene i školske reforme, kao i gospodarstvene. Župani pet naših županija u rujnu prošle godine dostavili su strateške projekte za razvoj naše Slavonije, Baranje i Srijema te će se svi ti projekti financirati iz europskog, pa tako i iz državnog proračuna. U gospodarstvu očekujemo ulaganja u pet strateških sektora: metaloprerađivački, drvoprerađivački, prehrambeno-prerađivački sektor, IKT te turizam, ali i svih ostalih. Ulaganje u ove sektore bit će okosnica razvoja Slavonije, Baranje i Srijema u idućem financijskom razdoblju.

Vaše je ministarstvo Europskoj komisiji dostavilo nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa za novo financijsko višegodišnje razdoblje. O čemu je ovdje riječ?

- Tako je, naime, 30. lipnja poslali smo Europskoj komisiji prve nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa ukupnog iznosa 51 milijarda kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju. Nacrti tih programskih dokumenata izrađeni su sukladno direktivi EK-a i za cilj imaju provedbu pet ciljeva politike - pametna, zelena, povezana, solidarna te Europa bliže građanima, od kojih je predviđeni postotak alokacije sredstava za "pametnu Europu" 33 % te 34 % za "zelenu Europu", sukladno uredbi Europske komisije. Kohezijski fond u iznosu od 1,182 milijarde eura u potpunosti je obuhvaćen kroz cilj "povezana Europa". U Integriranom teritorijalnom programu zastupljeni su alati integriranog teritorijalnog razvoja u okviru cilja politike 5 "Europa bliža građanima, poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa", a ovdje ističem ITU mehanizam među kojima je i ITU grada Osijeka gdje se očekuju značajna ulaganja u gradove sjedišta županija kao nositelja gospodarskog, kulturnog, društvenog, znanstvenog ulaganja šireg područja županije. Grad Osijek imat će nove mogućnosti ulaganja u razvojne projekte, a osobito ulaganja u gospodarstvo kako bi bio nositelj razvoja istoka Hrvatske.

Hrvatskoj je na raspolaganju i izvor financiranja iz novog financijskog razdoblja, iz instrumenta REACT. Čemu su namijenjena ta sredstva?

- Europski parlament odobrio je prijedlog da se članicama EU-a dodijeli dodatna pomoć za oporavak od korone u sklopu programa REACT-EU. Novac iz programa namijenjen je za ublažavanje socijalnih i drugih posljedica koronakrize. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja raspisali smo i poziv za sve proizvodne djelatnosti iz ovog programa u iznosu od 150 milijuna eura za jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Ovaj je program velika pomoć članicama. i zato Hrvatska taj novac ulaže u najpotrebnije sektore, među kojima su mali i srednji gospodarstvenici, a interes je veliki te je zaprimljeno više od 860 prijava.

Najavljujete reformu procesa upravljanja EU fondovima, upravo u dijelu pojednostavljenja. Što će to konkretno značiti?

- Plan je da već od sljedeće godine za nove EU pozive korisnici fondova Europske unije, a ovim putem posebno ističem gospodarstvenike, na temelju jednog ili nekoliko klikova mogu poslati svoju prijavu na javni poziv bez dodatne dokumentacije i smanjiti administraciju prilikom izvještavanja. Korisnici neće morati prilagati dokumente koji su u javnim servisima Financijske agencije. Primjerice, neće morati odlaziti u institucije i nepotrebno dizati potvrde koje država već posjeduje, nego će se prijaviti u sustav i dati privolu našem ministarstvu za automatsko korištenje tih dokumenata, a potrebni su u okviru javnog poziva. Bit će to potvrde iz e-porezna, financijski pokazatelji likvidnosti (BON-2), godišnji financijski izvještaji, sudski registar, kasnije i e-dozvola kod ulaganja u primjerice proizvodne kapacitete. Ovo je reforma u provedbi EU fondova u Hrvatskoj, jer ćemo pojednostaviti sve procedure kako bismo korisnicima fondova olakšali prijavu i pristup nepovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.

Osjetiti razliku


Nedavno je prihvaćena nova karta regionalnih potpora. Kada kreće provedba nove podjele i kakve učinke očekujete od nje?

- Primjena nove karte je od 1. siječnja 2022. godine, a kartom regionalnih potpora utvrđena su područja na kojima se mogu dodjeljivati državne potpore koje potiču gospodarski razvoj i divergenciju područja koja su ispod prosjeka Europske unije te njihov maksimalni intenzitet. Cijelo područje Republike Hrvatske, sve njezine regije, ovime će imati značajno veće intenzitete nepovratnih potpora za poduzetnike, a sve ovo realizirano je na temelju inicijative slavonskih župana za novu podjelu na NUTS 2 regije. Ranije izvršena podjela RH na dvije NUTS regije pokazala se tijekom primjene neadekvatnom i nepravednom za vođenje regionalne politike, s obzirom na to da je intenzitet potpore bio 25 posto, bez obzira na regiju ulaganja. Primjerice regija Kontinentalna Hrvatska sastojala se od 14 županija koje su međusobno vrlo različite, posebice u smislu njihovih socioekonomskih prilika i budućeg razvoja te su županije ostvarivale nižu stopu regionalnih potpora u odnosu na stvarni BDP po stanovniku. Ovom novom kartom to je ispravljeno, jer ćemo imati uravnoteženije regije s obzirom na broj stanovnika, ekonomske pokazatelje i druge socioekonomske trendove. U odnosu na prethodnu podjelu, ova karta s podjelom na četiri NUTS 2 regije donosi značajno povišenje stopa sufinanciranja za sve regije, uključujući i najrazvijeniju regiju Grad Zagreb. U skladu s tim, maksimalni intenziteti za velika poduzeća koji se mogu dodijeliti su sljedeći - u Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj 50 posto, što za 25 posto više nego sada. U Jadranskoj Hrvatskoj 40, a u Gradu Zagrebu 35 posto. Maksimalni intenzitet regionalne potpore uvećava se 10 posto za srednja i 20 posto za mala poduzeća. Dakle, u našoj Slavoniji veliki poduzetnici će imati mogućnost dobiti sufinanciran projekt u iznosu od 50 posto, srednji poduzetnici dobit će potpore u iznosu od 60 posto, a mali u iznosu od 70 posto. Vlada je donijela zaključak kojim najavljujemo primjenu novih stopa financiranja koje su izuzetno veće od postojećih te se time stvara stabilna ulagačka klima i omogućava se planiranje investicija na vrijeme.

Za vama je prva godina na poziciji ministrice, kako je ocjenjujete?

- U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u zadnjoj godini je bilo radno, tako je bilo i u svim ministarstvima i Vladi, pred sve nas stavljeni su izazovi koje smo u potpunosti do sad ispunili i zbog toga sam ponosna. Ubrzali smo mnoge procese, 37 % apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije podatak je koji sam zatekla prije godine dana kad sam došla u ministarstvo, a sada je 57 %, što je značajan rast od 20 %, više od 47 milijardi kuna. Nakon godinu dana mi smo na 121 % ugovorenosti, oko 98 milijardi kuna ugovorenih, a ovjereno je oko 48 %, oko 40 milijardi kuna. Ako do kraja 2023. godine nastavimo ovjeravati sredstva ovom dinamikom, dosegnut ćemo iskorištenje svih sredstava koja su nam na raspolaganju. Dosad smo ostvarili zadani cilj apsorpcije sredstava, već smo u ovom trenutku postigli 99 % cilja za ovu godinu i Hrvatska ne gubi novac iz europskih fondova, pojednostavili smo procedure kako bismo olakšali našim korisnicima prijavu na fondove, izradili smo Nacionalnu razvojnu strategiju 2030., koju je Hrvatski sabor usvojio početkom godine, nove smo operativne programe uputili EK-u, donijeli smo novi Zakon o otocima, raspisali smo pozive za potpomognuta područja i za Fond za sufinanciranje EU-a te ćemo uskoro dodijeliti i odluke. Značajan smo posao odradili, a pred nama je još mnogo toga, nema stajanja dok svako mjesto i svaki grad ne budu osjetili tu razliku koju nude fondovi Europske unije i politike regionalnoga razvoja koju vodi Vlada RH.



Dario Kuštro
Zatekla sam 37 % apsorpcije sredstava iz fondova EU-a kad sam došla u ministarstvo, a sada je 57 %

Možda ste propustili...

REAKCIJE NA "FESTIVAL SLOBODE"

Neozbiljna patetika nakon toliko smrti

UNESCO ZAŠTITIO VELIKO RIJEČNO PODRUČJE

Europska Amazona ujedinila pet zemalja u zaštiti prirode

SANKCIJE ANTIMASKERIMA ZBOG PROSVJEDA ISPRED ŠKOLE

Tužno je koristiti dijete za propagiranje vlastitih ideja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DJECA ODMORNIJA, RODITELJI RASTEREĆENIJI

Kada će sva djeca biti u školi od 8 do 15 sati

2

DAVORKO VIDOVIĆ SABORSKI ZASTUPNIK O STANJU U SDP-U

Grbin očigledno ima u planu daljnja izbacivanja i izazivanje raskola u stranci

3

U HRVATSKOJ 264 NOVOZARAŽENIH

U OBŽ dvije, U VSŽ tri novopozitivne osobe