Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije tijekom dva ljetna mjeseca izišao je kao dvobroj. Ideja da umjesto uobičajene teme broja budu ponuđeni tekstovi različite tematike pokazala se više nego dobrom jer su objavljeni neki vrlo zanimljivi članci.



Već prvi tekst ljetnog broja oduševit će svakoga tko se zanima za suvremenu ozbiljnu glazbu. Ivan Žižić u svome članku “Sonorne ikone Johna Tavenera” izlaže što je to što čini autorsku poetiku ovog skladatelja kojeg kritika svrstava u red tzv. svetih minimalista. Darin Gibanjek piše o kibernetičkom transhumanizmu kao novoj preokupaciji današnje medicine. Jedna se rečenica u ovome članku posebno ističe: “Radikalne ideologije i kulturni projekti koji su imali planove istrebljenja određenih religijsko-kulturnih skupina ljudi s ciljem stvaranja jedne nadrase, danas su zamijenjeni radikalnom, ništa manje opasnom ideologijom transhumanizma koja ima plan da na mjesto cjelokupnog čovječanstva zasjednu tehnički modificirani ljudi (kiborzi)”. Umirovljeni nadbiskup mons. Marin Srakić nastavio je svoj podlistak u nastavcima baveći se životom i djelom biskupa mon. Antuna Akšamovića (1920.-1951.). Ovaj put piše o apostolskoj vizitaciji iz 1940. te možemo pročitati podatak kako je na području jurisdikcije đakovačkog ordinarija živjelo 437.000 katolika pomiješanih s 262.000 šizmatika (pravoslavnih) te 31.500 luterana, Židova i drugih. Djeca često ne pohađaju školu zbog nemara roditelja. Muškarci izbjegavaju dolaziti na mise. U izvješću s vizitacije puno je pikantnih podataka, među njima i onaj da je biskup Akšamović apostolskom vizitatoru mons. Josipu Srebrniću platio trošak vizitacije, u što je bila uključena i zrakoplovna karta između Zagreba i Beograda jer je preuzvišeni želio vidjeti Slavoniju i Srijem iz zraka.



Među mnoštvom tekstova tu je i onaj Zvonka Pažina o Papinu motupropriju Antiquum ministerium, a Martina Kuvedžanin objavila je zanimljiv i iscpran intervju s professorom emeritusom i bivšim dekanom KBF-a u Đakovu, dr. sc. Perom Aračićem.


Nadbiskupijski Vjesnik tiska se u tiskari Glasa Slavonije.

D. Celing