Državni zavod za statistiku objavio je analizu migracija stanovništva Hrvatske u pandemijskoj, 2020. godini, iz koje je vidljivo da je saldo migracije bio manje negativan nego prethodnih godina - naime, Hrvatska je tijekom prošle godine ostala bez samo 632 ljudi.

U 2020. godini u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo odselilo 34.046 osoba. Kako je i u 2020. bilo više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika države. Kada se gledaju podaci DZS-a za ovo desetljeće, odnosno od 2011. do 2020. godine, vidljivo je kako je od 2011. do 2017. rastao broj ljudi koji se odselio iz Hrvatske, a potom je počeo nešto padati. Tako se 2011. iz Hrvatske odselilo 12.699 osoba, a odseljavanje je svoj vrhunac doseglo 2017., kada su iz Hrvatske otišle čak 47.352 osobe. U godini prije pandemije, 2019., iz Hrvatske je iselilo 40.148 osoba. S druge strane, broj osoba koji se doseljavaju u Hrvatsku također je rastao tijekom tog razdoblja. U 2011. u Hrvatsku se se doselile 8534 osobe, a useljavanje je svoj vrhunac dosegnulo 2019. godine, kada se doselilo 37.726 osoba.

Negativan saldo migracije za 2020., minus 632, daleko je najmanji u cijelom desetljeću. Prije deset godina, 2011., iznosio je -4165, najveći je bio 2017. -31.799, a u godini prije pandemije bio je -2422. U 2020. iz inozemstva se doselilo 25,3 % hrvatskih državljana i 74,7 % stranaca, a odselilo se 61,4 % hrvatskih državljana i 38,6 % stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udjel stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje, navodi DZS. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 28,2 % osoba doselilo se iz BiH, a od ukupnog broja odseljenih najviše ih se odselilo u Njemačku, njih 34,2 %. Njemačka prednjači i kada se gledaju zemlje u koje su se odselili hrvatski državljani, bilo ih je više od polovine odseljenih - 54,8 %. Sljedeća od europskih zemalja je Austrija na 10,9 %. Iza nje, ispod 10 %, još su BiH, Srbija, Švicarska, Irska, Italija i Slovenija. Ostale zemlje i nepoznate destinacije su na 11,2 %. U RH se doselilo više muškaraca, čak 74,6 % ukupnog broja doseljenih, ali su muškarci više i odlazili (64,4 %), dok je najveći broj odseljenih u inozemstvo bio u dobi od 20 do 39 godina (47,1 %).

U 2020. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba, a najveći broj preseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina, čak 47,1 %. Žene su više migrirale - njihov je udjel bio 54,1 %. Najviše osoba, 41,2 %, preselilo se u drugu županiju, između gradova/općina iste županije selilo se 38,7 % osoba, dok ih se 20,1 % preselilo u drugo naselje istoga grada/općine.

U Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji ljudi su najviše migrirali između gradova/općina unutar tih županija, a najveću su međužupanijsku migraciju stanovništva imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupno 20 županija i Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo - više doseljenih nego odseljenih, imalo je pet županija i Zagreb, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1315 osoba). Petnaest županija izgubilo je stanovnike, s tim da je najveći negativan saldo bio u Sisačko-moslavačkoj (-368) i Brodsko-posavskoj županiji (-362).

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2020., odnosno razliku između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imao je Zagreb (1623 osobe), dok su najveći negativni saldo imale Vukovarsko-srijemska (-1324) i Osječko-baranjska županija (-948).