Sjedinjene Države uvele su financijske sankcije kubanskom ministru obrane Alvaru Lopezu Mieri i specijalnoj jedinici ministarstva unutarnjih poslova zbog "represije" nad nedavnim "mirnim i prodemokratskim prosvjednicima" na Kubi i zaprijetile novim kaznenim mjerama.

"To je tek početak. Sjedinjene Države nastavit će sankcionirati odgovorne za represiju nad kubanskim narodom", upozorio je predsjednik Joe Biden u priopćenju i "nedvosmisleno osudio masovna uhićenja i lažna suđenja onima koji se usude govoriti". Obećao je da će nastaviti pritiskati režim "da odmah oslobodi nepravedno zatočene političke zatvorenike, vrati pristup internetu i omogući Kubancima da koriste svoja temeljna prava". "Kubanski narod traži svoja temeljna i univerzalna prava koje im njihova vlada mora jamčiti", priopćila je ministrica financija Janet Yellen i najavila da će SAD i dalje primjenjivati sankcije protiv Kube kako bi podržao "potragu za demokracijom".



Uz povike "gladni smo" i "dolje diktatura" prosvjedi su održani 11. srpnja na Kubi i nastavljeni su dan poslije. Nakon tih skupova, na kojima je jedna osoba smrtno stradala i desetci ranjeni, uhićene su stotine ljudi, tvrde razne oporbene organizacije.

Osim sankcija, Joe Biden je potvrdio da njegova vlada razmatra dopuštanje transfera novca pojedincima na Kubi i obećao da će povećati osoblje veleposlanstva u Havani kako bi "Kubancima pružio konzularne usluge", što bi moglo rezultirati američkim vizama za one koji žele napustiti zemlju.

Još prije dva tjedna američki predsjednik Joe Biden rekao je da SAD podržava kubanski narod u njegovu prosvjedu za slobodu i protiv postupanja vlasti u vezi sa suzbijanjem pandemije i ekonomskih nedaća, no Bijela kuća još uvijek ne mijenja politiku prema Kubi zaostalu iz Trumpove ere. U međuvremenu više tisuća Kubanaca izišlo je na ulice kubanskih gradova u prosvjedima od Havane do Santiaga u najvećim protuvladinim demonstracijama u posljednjih deset godina. Skandirali su "sloboda" i pozvali predsjednika Miguela Diaz-Canela da odstupi.

Biden je prosvjed nazvao "vrijednim pažnje" i rekao novinarima u Bijeloj kući da kubanski narod "traži svoju slobodu od autoritarnog režima". Pozvao je kubanske čelnike neka omoguće da se nenasilni prosvjedi nastave. "SAD čvrsto stoje uz kubanski narod u borbi za svoja prava i pozivamo vladu da se suzdrži od nasilja u pokušajima da utiša glas svoga naroda", rekao je Biden. Pritom je odbio odgovoriti na pitanja hoće li SAD promijeniti svoju politiku prema Kubi, a glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki nije nagovijestila pomak od trenutne situacije.

Inače, Bidenova administracija preispituje svoj pristup Kubi otkako je on preuzeo dužnost od republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, koji je, nakon što ih je demokratski predsjednik Barack Obama otvorio, zatvorio vrata razvoju turizma karipske otočne države. "Procjenjujemo da možemo biti od pomoći stanovnicima Kube", rekla je Psaki.

Istodobno je američki državni tajnik Anthony Blinken poručio da bi bila "golema pogreška" da kubanski čelnici tumače prosvjede u zemlji kao "proizvod bilo čega što su napravile Sjedinjene Države". Odbacujući optužbe kubanskih vlasti da je SAD pomogao prosvjede, Blinken je kazao kako su prosvjednici kritizirali vlasti u zemlji zbog toga što ne osigurava osnovne potrebe ljudi, uključujući hranu i lijekove. Prosvjedi na Kubi događaju se usred najgore ekonomske krize u zemlji od 90-ih i rekordnog porasta slučajeva zaraze koronavirusom. Stanovnici osuđuju nestašicu osnovnih potrepština, ograničavanje građanskih sloboda i postupanje vlasti sa suzbijanjem pandemije. "Kubanski narod hrabro traži svoja prava na mirni prosvjed, na slobodno određivanje vlastite budućnosti", ponovio je Biden te dodao da "SAD poziva kubanski režim da čuje svoj narod i služi njegovim potrebama u ovom vitalnom trenutku". Kubanska vlast je, naravno, odmah reagirala pa je Diaz-Canel za probleme poput nestašice lijekova i nestanka struje optužio američke sankcije, koje su pooštrene posljednjih godina. No glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki istaknula je da "američka politika i dalje značajno radi na tome da financijska pomoć dođe do Havane".



Uzimajući sve što se na Kubi događa posljednjih tjedana, komunistička vlast je pred još jednim velikim izazovom. Svaki veći masovni prosvjed za vlast je težak udarac i opasna prijetnja da bi situacija mogla izmaknuti kontroli. Zato ne čude žurne i bučne reakcije iz Havane, uz, naravno, opetovano prozivanje Washingotna za sve što se na Kubi događa. Drugim riječima, kubanske autoritarne vlasti prosvjede su okarakterizirale kao nasilne nemire iza kojih stoji SAD koji navodno želi podijeliti Kubance.

"Neka dugo živi Kuba! Slobodna od miješanja i mržnje koja je protiv nje podignuta", kazao je u gomili okupljenih u glavnom gradu predsjednik Miguel Diaz-Canel te dodao: "Ono što svijet vidi na Kubi ovoga trenutka je laž", referirajući se na prosvjede.

Na tam je skupu bio prisutan i Raul Castro, 90-gogodišnji brat umrlog revolucionarnog čelnika Fidela Castra. Diaz-Canel zamijenio je Raula Castra u travnju, prvo na mjestu predsjednika, a potom i na čelu jedine priznate političke stranke, Komunističke stranke Kube.Mnogi sudionici okupljanja navodno su dovedeni u Havanu autobusima. Desetljećima takvih prosvjeda nije bilo u ovoj karipskoj državi. I u inozemstvu je bilo prosvjeda Kubanaca u egzilu i simpatizera, no to zapravo ne znači puno, ključno je ono što se zbiva na domaćem, kubanskom terenu. A tu je stanje sve gore, ekonomski se problemi gomilaja, a zbog pandemije koronavirusa nekad pouzdan zdravstveni sustav gotovo je pred kolapsom. Što se pak gospodarstva Kube tiče, ono je snažno pogođeno kolapsom turizma u pandemiji koronavirusa, kao i američkim sankcijama. U zemlji vladaju nestašice hrane i lijekova. Uz to je i broj zaraženih koronavirusom nedavno znatno porastao...

Sve u svemu, kraj kubanske drame još se ne nazira. Vlast će pod svaku cijenu željeti zadržati Kubu u svojim rukama. S obzirom na aktualne masovne prosvjede, Diaz-Canel založio se za to da se revolucija iz 1959., što znači socijalistički sustav, obrani na ulicama. Potaknute tim pozivom, snage sigurnosti i ljudi u civilu naoružani palicama nasilno su prekinuli prosvjede. Stotine ljudi su uhićene, uključujući i mnoge aktiviste, neke među njima i prominentne, kao i najmanje sedam novinara, a nepoznat broj ljudi je ozlijeđen. Vlada je prijavila jednog poginulog. Mnogi ljudi su nestali. Prema navodima aktivista za ljudska prava, onima koji su uhićeni uskraćena je pravna pomoć. Uz to, pristup internetu na otoku u velikoj mjeri je blokiran. Ukupno uzevši, neosporivo je da su masovni prosvjedi još jedan težak udarac za komunističku kubansku vlast prije konačnog pada takvog totalitarnog režima.