Da je Osijek doista bio sazrio za jedan politički, ali i gospodarski reset, za što su se, uostalom, birači i odlučili za nedavnih lokalnih izbora, pokazuju i netom objavljeni podatci o financijskom poslovanju gradova i općina Osječko-baranjske županije. Osijek na toj županijskoj rang-ljestvici, gleda li se unatrag nekoliko godina, sportskim rječnikom rečeno - ispušta vrh tablice.

Primjerice, iako je Osijek nominalno i gospodarsko središte županije, sve je više jedinica lokalne samouprave koje ostvaruju veći proračunski prihod po stanovniku. Osijek, istina, nikada nije bi na prvom mjestu te liste, ali drugi ili treći da. No prošle je godine otklizao na sedmo mjesto. Grad Belišće i šest općina ostvarili su bolji lokalni BDP!

U Županiji su ukupno 42 jedinice lokalne samouprave (sedam gradova i 35 općina), ukupno 31 jedinica završila je godinu s pozitivnim financijskim rezultatom, a njih 11 s iskazanim manjkom. No, od onih koji su završili s pozitivnim financijskim rezultatom, njih je 16 ostvarilo tekuću godinu “u plusu”, dok je ostalih 15 jedinica ostvareni “minus” tekuće godine pokrilo viškovima iz prethodnih razdoblja. Od 11 “gubitaša”, osam ima evidentiran iskazan manjak u prethodnim razdobljima.

I Osijek je, primjerice, prošlu godinu zaključio s minusom od 1,8 milijuna kuna, ali s prenesenim viškom od 24 milijuna kuna, završni je račun bio s viškom prihoda od 22 milijuna kuna.

U 2020. godini proračunski je prihod po stanovniku na razini županije iznosio 3578,42 kune, što je nešto niže nego prethodne godine. Iznad županijskog prosjeka bile su općine Čeminac (6196,50 kuna), Magadenovac (4645,33 kuna), Satnica Đakovačka (3746,41 kuna), i Grad Belišće (3771,67 kuna). Osijek je s prihodom od 3360,10 kuna po stanovniku, dakle, sedmi na toj listi. Treći je ispod linije prosjeka, ispred njega su općine Jagodnjak i Kneževi Vinogradi. Najmanji prihod ostvarila je Općina Strizivojna (1945,73 kn), i ona je jedina jedinica u kojoj je prihod per capita niži od dvije tisuće kuna.

Osijek je, s pozicije svoje veličine, ostvario najveće prihode od poslovanja, posebice od poreza na dohodak, 277 milijuna kuna, što čini 53 posto ukupnih ostvarenih prihoda. No i takav ga udjel svrstava na osmo mjesto županijske top-liste. Za Osijek je dobro što u posljednje tri godine bilježi rast prihoda od poreza. Osijek je prošle godine vratio 20 milijuna kuna na ime glavnica primljenih zajmova, godišnji je rashod za zaposlene 32,3 milijuna kuna, što čini šest posto ukupnih gradskih rashoda. Županijski je prosjek 8,88 posto. Za pet posto prošle su godine ukupni rashodi i izdaci Grada Osijeka bili veći nego u 2019. godini.

Osijek je ipak prvi prema visini kapitalnih ulaganja, riječ je o iznosu od 131 milijun kuna - četvrtina je to vrijednosti svih županijskih kapitalnih ulaganja. U Osijeku i još 25 jedinica lokalne samouprave ta su kapitalna ulaganja bila veća nego u 2019. godini. D. Kuštro