Kultura
RAZMIŠLJA SE O PRENAMJENI OBJEKTA

Draškovićev dvorac kao idealno mjesto za postav o slatinskim umjetnicima
Objavljeno 23. srpnja, 2021.

Na portalima Felbar studio, Marinianis TV i Facebooku zainteresirani ljubitelji likovne umjetnosti i slatinskog slikara Dragana Miloševića mogu pogledati dokumentarni film snimatelja Željka Felbara, pod radnim nazivom "Sjećanje na Dragana Miloševića, akademskog slikara 66". Brojka 66 u nazivu filma simbolično označava broj godina koliko je Dragan Milošević imao kad je svoj atelje prošle jeseni potražio u nekom drugom svijetu, a isto tako i trajanje filma simbolično je prilagođeno trajanju - 66 minuta.



- Snimao sam po privatnim zbirkama, od Slatine do Virovitice i Zagreba, ali sve je to ipak samo mali dio slika koje je Dragan naslikao. Snimio sam oko 200 slika, a on je za svoga života naslikao možda više i od 2000 slika. U nedostatku sredstava za život morao je prodavati slike, tako da nije često održavao samostalne izložbe. Najljepšu čestitku Draganu Miloševiću za njegov 67. rođendan, koji umjetnik nije doživio, priredio je slatinski Ogranak Matice hrvatske u suradnji sa Zavičajnim muzejom Slatina retrospektivnom izložbom njegovih djela. Zvučna kulisa cijele svečanosti otvorenja izložbe bila je zabavna glazba sedamdesetih godina prošloga stoljeća, koju je Dragan najviše volio, a koju je njemu u čast priredio brat Željko.

- Sada se bavim mišlju o organizaciji drukčije namjene nekadašnjega Draškovićeva dvorca, koji je sada u privatnom vlasništvu, ali koji bi mogao postati vlasništvo Grada Slatine, ili Virovitičko-podravske županije, jer je vlasnik zainteresiran za prodaju. U prizemlju bismo napravili stalni postav Dragana Miloševića s možda simboličnim brojem 66 slika, jer je upravu tu, u tadašnjem Gradskom muzeju, postavljena njegova prva samostalna izložba, otvorena 28. rujna 1989. godine. Na prvi kat stavili bismo stvari skladatelja Milka Kelemena iz Stuttgarta, kao što su klavir i drugi instrumenti, ploče, slike, a na drugom katu prikazali bismo povijest kazališta u Slatini i stavili malu pozornicu za neke male scenske nastupe, što je bila želja Jadranke Srdoč. Tu bismo obuhvatili i povijest radija i televizije, a u tom objektu moglo bi biti i sjedište Matice hrvatske - priča Felbar.

Prema Felbarovim riječima, valjalo bi pronaći nositelja projekta obnove tog objekta, jer je sadašnji vlasnik rekonstruirao krov i ojačao međukatne konstrukcije, ali cjelovita obnova ne bi se mogla obaviti bez apliciranja na EU fondove. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se i zgrada u kojoj je nekad bilo sjedište Ekonomske škole, pa bi i tu zgradu valjalo uklopiti u taj kompleks kako bi nastao jedan lijepi mali park, jedna korisna cjelina.      

S idejom obnove dvorca slaže se i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, koji ima ponešto drukčiju viziju njegove namjene. Za ostvarenje dva velika projekta (Aglomeracija Slatina i tvornica za preradu boba i proizvodnju biljnih proteina), na slatinsko područje stiže veliki novac, a ima još nekoliko izuzetno važnih projekata koji su već planirani za predstojeće razdoblje. Valja podsjetiti da Virovitičko-podravska županija vrlo uspješno obnavlja i stavlja u funkciju nekadašnje dvorce (Kapela Dvor, Virovitica, Suhopolje, Noskovci, Cabuna), pa bi se možda u tom "društvu" mogao naći i slatinski Draškovićev dvorac.

- Bilo bi doista dobro da Županija uđe u taj projekt, ali o tome još nismo razgovarali. Treba sagledati situaciju, obaviti potrebne dogovore, pripremiti odgovarajuće prijedloge i djelovati u skladu s odlukama Gradskog vijeća - kaže gradonačelnik Ostrošić.

Draškovićev dvorac, ili vila Margold, arhitektonski je zanimljiva zgrada podignuta sredinom 19. stoljeća, kad je vlasnik i upravitelj slatinskog vlastelinstva bio njemački knez Georg Wilhelm Schaumburg-Lippe, a vlasnik početkom 20. stoljeća bio je grof Ivan Drašković. Nakon Drugog svjetskog rata obitelji Drašković oduzeta je sva imovina, a obitelj je morala napustiti zemlju, pa se odselila u Güssing, u Austriji. Tijekom godina zgrada je mijenjala sadržaje i funkciju, u njoj su, između ostalih, bili gradska vijećnica, muzej, šahovski klub i amatersko kazalište. U procesu povrata nacionalizirane imovine Draškovićevi nasljednici nisu bili zainteresirani za oronuli dvorac koji je danas u vlasništvu privatne tvrtke.



Petar Žarković
Nasljednici nisu bili zainteresirani za

oronuli dvorac koji je danas u vlasništvu privatne tvrtke

Možda ste propustili...

DRUGA SLIKOVNICA SLAVNOG GLUMCA

Sobinova priča o prijateljstvu

PRVI PUT U HRVATSKOJ NASTUPA OSOBA S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA

Predstava "Aut" razbija predrasude

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SAMOSTALNA IZLOŽBA OSJEČKOG FOTOGRAFA U VINKOVAČKOJ GALERIJI MERAJA

Balentić: Ova je izložba je neki presjek mojih interesa

2

U GALERIJI WALDINGER 25. RUJNA

Otvaranje izložbe pod nazivom "Susreti o vodi"

3

BAGARIĆ O ALBUMU S FILHARMONIJOM

Vjerujem da će ovi operetni evergreeni pronaći put do publike