Novi toplinski val užario je u četvrtak Slavoniju i Baranju. U Osijeku se već u rano prijepodne živa u termometru popela na 30, u podne na 34, a kulminacija je bila poslijepodne, kada je temperatura iznosila 40 Celzijevih stupnjeva.

Čak je i u osječkom zoološkom vrtu, u zelenoj oazi na lijevoj obali Drave, koju smo posjetili oko 10 sati prijepodne, bilo jako vruće, i nama i životinjama, koje su rijetko napuštale svoje nastambe. Osvježenje se tražilo u gradskim fontanama, ona na Trgu Ante Starčevića bila je poput pustinjske oazei. Osvježenje je nudila i Drava, gdje su se kupači počeli okupljati već u rano prijepodne. I ne samo kupači nego i njihovi kućni ljubimci. Tamo smo zatekli i veliku skupinu mališana koja sudjeluje u ljetnom kampu. U pratnji trenera, mališani su se osvježavali čineći razne akrobacije u plićaku. Nažalost, posla je i ovaj put imala Hitna pomoć, unatoč svim preporukama. Kolapsi, čak i prometne nesreće zbog vrućine, obilježili su i ovaj toplinski udar. "Imali smo 20 posto više poziva i jednako toliko intervencija, što je bilo za očekivati. Neki ni ovaj put nisu poslušali naše preporuke da ne izlaze po ovoj vrućini, pogotovo nepripremljeni. Uglavnom je bila riječ o kolapsima zbog slabosti, no bilo je i padova s bicikala, kao i standardnih oscilacija tlaka kod kroničnih bolesnika pri ovakvim vremenskim uvjetima. Sve je otprilike kao i za posljednjeg toplinskog udara", rekla je za Glas Slavonije voditeljica Medicinske službe županijskog Zavoda za hitnu medicinu, dr. Sunčica Prašnički. Javila nam se i skupina Osječana koja je u četvrtak u 16.12 sati krenula prema Osijeku vlakom iz Zagreba, žaleći se na ekstremnu vrućinu s obzirom na to da u vagonima ne rade klima-uređaji, a prozori se nisu mogli otvoriti. Tvrde da je jednom putniku zbog vrućine i pozlilo.

Dok je na udaru toplinskog vala - a ovakav, gdje se živa penje i do 40 stupnjeva, ratari, kažu, ne pamte - Slavonija je i u žetvi. Nakon ječma skida se i pšenica, za koju Žitozajednica i kontrolne kuće poput Inspecta poručuju da će biti milijunska, s prinosima od osam do devet tona po hektaru. No za druge kulture, poput soje, šećerne repe i kukuruza, prognoze nisu dobre. "Kukuruz gori, a, nastave li ovakve temperature, kod soje se neće imati što vršiti, pomoći joj više nema. Na brojnim lokacijama uništena je i 100 posto. Repa će podbaciti 50 i više posto", kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. U vrućim kombajnima spas su klima-uređaji, no kvare se i iziskuju skup popravak. "Pucaju gume na prikolicama na vrućem asfaltu i pod teškim teretom", navodi Brlošić nevolje ratara u žetvi na 40 stupnjeva, pa mnogi vrše i do 23 sata. U lipnju su u Đakovštini pale samo tri litre kiše, a posljednje veće oborine - 17 litara - pale su još 19. svibnja.

Tvrdi to Đakovčanin Bartol Bačić, koji je u svojih 50 godina svakodnevnog praćenja vremenskih prilika samo pet puta u svojim rasterima zabilježio plus 40 u tom dijelu Slavonije, a ove godine već dvaput, u lipnju i srpnju, i to nakon gotovo deset godina.



"Prvi put plus 40 izmjerio sam u srpnju 1988., drugi put u srpnju 2007., a treći u kolovozu 2012. Kroz svoja praćenja primjećujem kako su temperature u Slavoniji sve više i bojazan je od problema zbog njih", kaže Bačić.

Ekstremna suša zadaje probleme u održavanju zelenih javnih površina. "Za jedan ciklus zalijevanja cvijeća i mladog drveća na svim lokacijama u gradu i ulazima u grad troši se oko 20.000 litara vode. U ovim ekstremnim uvjetima za jedan ciklus zalijevanja potrebna su dva radna dana, pa je riječ o tjednoj potrošnji od 50.000 litara vode", kaže voditelj odnosa s javnošću u đakovačkom Univerzalu Danijel Geošić. Visoke temperature otežavaju i rad posada na prikupljanju kućnog otpada. Univerzal je svojevremeno rad te službe prebacio u noćnu smjenu, no, kaže Danijel Geošić, odustao je od te prakse jer je to tehnički jako zahtjevno. "Na snazi je ljetno radno vrijeme - od 6 sati, a zimi je od 7 sati", kaže Geošić. Visoke temperature zadaju posla i gasiteljima; zapovjednik DVD-a Đakovo Ivan Klemen kaže kako su srijedu u Jelačićevoj u Đakovu gasili automobil, a prije toga traktor. "Vozio je slamu na prikolici. Slama se zapalila, a vatra je uhvatila i prikolicu. Uvjeti su takvi da se u slami razvijaju mikroorganizmi, čijim kretanjem dolazi do temperature paljenja i potom do samozapaljenja", objašnjava Klemen, čije su ekipe gasile i nekoliko požara slame na poljima.