Objavljeno 7. srpnja, 2021.
Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebale bi se krajem rujna naći na Vladi, najavila je utorak ministrica poljoprivrede Marija Vučković, na okruglom stolu "Poljoprivredno zemljište – essentia vitae (bit života)", koji je organizirala Matica hrvatska. Ministarstvo poljoprivrede pustilo je prošlog tjedna u javnu raspravu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koja će trajati do 16. srpnja. Kako se navodi u obrazloženju tog prijedloga, praksa je pokazala da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države treba pojednostaviti. Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se, navode iz Ministarstva, stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja. Propisuje se i način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup bodovanjem, koji prednost daje dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima i ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost te mladim i domicilnim nositeljima OPG-a. Kod prodaje prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta. Prema ministričinim riječima, kod izmjena i dopuna Ministarstvo se usredotočilo na gospodarski program, kontrolu korištenja zemljišta i usklađivanje s ugovornim obvezama.
- Gospodarski program treba biti dinamičan, a ne samo statičan, odnosno, s obzirom na dugoročnost ugovora treba prikazati perspektivu kroz vrijeme i financijske izglede - objasnila je. Navela je i da je izmjenama i dopunama zakona bilo potrebno dopuniti i odredbe koje se odnose na inspekcijski nadzor. Država će redovito kontrolirati poštovanje ugovornih obveza, poručila je. Vučković se složila s primjedbama da višestruko produljivanje ugovora o zakupu, primjerice, dvije po dvije godine, unosi pravnu nesigurnost, sprječava dugoročne investicije i stoga su ovim izmjenama zakona ponuđena rješenja. Sada se predlaže da se, nakon što se odobri program raspolaganja, natječaj za dugoročni zakup mora obaviti u roku od tri mjeseca. U svakom slučaju, ako jedinica lokalne samouprave takav natječaj ne objavi u roku, Ministarstvo poljoprivrede preuzima daljnje raspolaganje i objavu natječaja, objasnila je.
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić kazao je da 27 godina poljoprivrednici obrađuju državno poljoprivredno zemljište, a gotovo 99 posto ugovora je na dvije godine. S tako kratkoročnim ugovorima, istaknuo je, teško je biti konkurentan. U čemu je problem da onaj tko ispunjava sve uvjete i plati sve obveze ne potpiše ugovor umjesto na dvije na 20 godina, zapitao je Brlošić. "To je jedini način da kako-tako mirno riješimo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, olakšamo jedinicama lokalne samouprave i Ministarstvu poljoprivrede. Mislimo da bi se na taj način u šest mjeseci do godinu dana više od 60 posto pitanja raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem riješilo", izjavio je Brlošić. H
Okrupnjavanjem zemljišta do jačanja konkurentnosti
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da je pitanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem osim gospodarskog i prvoklasno političko pitanje, ali izvanstranačko, izvanvremensko i višegeneracijsko te da odluke ne smiju biti pogrešne i kratkoročne. Navela je i podatke da prosječna veličina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj iznosi deset hektara, ali ih je gotovo 70 posto manje od pet hektara. Također, 20 poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj iskorištava 75 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 77 posto ukupnih izravnih plaćanja. Petir je kazala i kako je potrebno osigurati okrupnjavanje zemljišta, jer je to preduvjet i za jačanje konkurentnosti poljoprivrede. Nužnim je istaknula i ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj.