I blaga dehidracija može značajno smanjiti kognitivne sposobnosti, osobito pri obavljanju zadataka koji zahtijevaju pozornost, egzekutivne funkcije i motoričku koordinaciju.

Blaga je dehidracija kada ste dehidrirani oko 2 %. Važno je napomenuti kako ta blaga razina dehidracije možda uopće neće potaknuti žeđ, pa osoba neće biti svjesna kako njezinu tijelu nedostaje vode. Studija je otkrila kako dehidracija od samo 1 % može izazvati deficite u vizualnoj i radnoj memoriji te egzekutivnim funkcijama mozga kod zdravih žena. Dobra je vijest kako svi negativni učinci blage dehidracije mogu biti poništeni jednostavnim nadomjestkom tekućine.

Još neki simptomi blage dehidracije jesu i blaga vrtoglavica, umor, suha usta i boja urina koja je žuća nego što je normalno za vas, pa obratite pozornost i na njih. Svaki je organizam poseban, pa su tako drukčije i individualne potrebe, no stručnjaci preporučuju pijenje 2 - 3 litre vode dnevno, osobito u vrijeme visokih temperatura ili bolesti. Znojenjem gubimo i elektrolite, odnosno soli iz organizma, pa je preporučljivo u vodu dodati prstohvat soli kako bi se nadomjestio i taj gubitak. A dehidraciju možemo spriječiti i konzumiranjem hrane bogate vodom poput lubenica, dinja ili krastavaca jer oko 20 % našeg dnevnog unosa vode dolazi upravo iz hrane. Ljudi koji rade ili su na otvorenom u vrijeme vala vrućine imaju povećan rizik od dehidracije zbog čega je važno piti dosta tekućine. Ali koliko točno? Jedan od načina da provjerite jeste li dehidrirani brzi je test stiskanja kože. Uštipnite kožu na ruci. Koža s normalnim turgorom ili elastičnošću brzo će se vratiti u svoj uobičajeni položaj kada se oslobodi. Blaga dehidracija prouzročit će usporeno vraćanje kože u normalan položaj. Drugim riječima, vrijeme je za tekućinu. Međutim, postoje i bolji indikatori da je tijelu potrebna voda. “Prije bih (dehidraciju) povezao s fizičkim simptomima kao što su bezvoljnost, glavobolja ili suha usta”, kaže njemački dermatolog, dr. Christoph Liebich.

Razlog je, objašnjava, taj što koža ne reagira odmah na nedostatak tekućine. U vrućim danima treba piti više od predloženog minimuma od litre i pol vode dnevno. Voda je također omiljeni način hlađenja. Vodom iz slavine osvježavajući je prijeći preko dlanova i podlaktica.

Ako ste vani tijekom sunčanih i vrućih dana, najbolje je biti u hladu od 11 do 16 sati. Izlaganje suncu prije i poslije pomoći će tijelu da proizvede dovoljnu količinu vitamina D i pojača razinu “hormona sreće”, napominje. Krema za sunčanje pritom neće spriječiti proizvodnju vitamina D, ali će vam sačuvati zdravlje. Zaštita od sunca je ključna jer je alternativa rak.