ŽUPANJA - U posljednje se vrijeme zmije sve češće pojavljuju u naseljima, na najrazličitijim lokacijama, što među građanima izaziva strah i nelagodu, pa panično traže pomoć jer im je nezamislivo boraviti u kući sa zmijom.



Inženjer agronomije Vlado Lađarević, koji je s najpoznatijim hrvatskim zmijolovcem Darkom Karamazanom krajem 2019. osnovao Udrugu za zaštitu životinja "Zmijolovac" sa sjedištem u Šumeću kod Slavonskog Broda, kaže da je ove godine u odnosu prema lani povećan broj zmija, no da se ipak ne može govoriti o najezdi. Upozorava na veliku koncentraciju i brojnost miševa, zmije se mogu obilno hraniti, pa je samim time i njih više, a nagodinu ih očekuje u osjetno većem broju.

U selima je, napominje, sve više staračke populacije, puno je starih i zapuštenih kuća, zmije dolaze kako bi se hranile miševima i zavlače se u kuće u vrijeme polaganja jaja, a kada si naprave stanište, teško ih je pronaći.

Do sada su imali dvadesetak intervencija, a bilo je, kaže, doista specifičnih situacija. U Slavoniji ove godine nisu uhvatili otrovnicu, ali su u Lici uhvatili pet poskoka. Uglavnom dolaze na skladišta s prehrambenim namirnicama. Ovog su proljeća, napominje, u okolici Broda bila tri ugriza riđovki za koje on osobno zna.

Na području Općine Draž u Baranji intervenirali su na poziv Županijskog centra 112 Osijek. Uplašeni i šokirani vlasnici kuće čuli su kako im zmija gmiže iznad glave, u stropu dnevnog boravka obloženom plastičnom lamperijom. Iz Općine su zmijolovcima poslali odobrenje za intervenciju. Morali su ukloniti lamperiju i pronašli su dvije velike zmije bjelice dužine oko 170 i 150 centimetara. Susjed je, dok je prolazio traktorom ispred kuće, vidio zmiju kako se omotala oko žlijeba. Njime se popela do tavana, a potom se smjestila između stropa i lamperije.

U samo tjedan dana dvaput su intervenirali u Slobodnici kod Slavonskog Broda. Jednu su zmiju pronašli tek kada su rasporili zaštitno platno s donje strane trosjeda u koji se uvukla, a u drugom slučaju oko metar i pol duga zmija pronađena je u šupi, u izolacijskoj spužvi. Lađarević i Karamazan nedavno su bili i u Karlovcu. Namučili su se s nalaženjem zmija koje su se vješto skrile u automobil kada je njegov vlasnik odlučio odvesti i pravilno zbrinuti otpad koji je skupio uz Koranu. Kako bi pronašli i uklonili zmije, morali su zatražiti usluge servisa, bilo je potrebno vaditi stražnja sjedala i "tapecirunge" jer nije bilo drugog načina.

Sve su to, napominje Lađarević, bile neotrovne zmije, bjelice i ribarice, a što se tiče otrovnica, na slavonskom području ima riđovki, a poskoka najbliže na Papuku.

Nakon hvatanja svaku jedinku pregledavaju, mjere i važu, nakon čega ih vraćaju u njihovo prirodno stanište, ali na državni dio šume ili zemlje. Moraju snimiti GPS lokaciju hvatanja, GPS lokaciju puštanja, sve to potkrijepiti fotografijama i zapisnik poslati u Ministarstvo zaštite okoliša.

Kada uplašeni građani nazovu 112 i zatraže pomoć, oni ih odmah spajaju s Udrugom "Zmijolovac", koja posjeduje rješenje Ministarstva i koja potom kontaktira grad ili općinu. Zmijolovci ne zalaze u prirodno stanište zmija, nego ih premještaju iz kuće, automobila, pomoćnih prostorija, okućnice...

Sukladno Zakonu o zaštiti životinja, a prema pravilniku za posebno zaštićene životinjske vrste, troškove hvatanja i zbrinjavanja zmija snose lokalne jedinice na čijem se području intervenira. U suprotnome su uplašeni građani prepušteni sami sebi, a ubijanjem zmija čine velike štete i riskiraju velike kazne.a

- Odbiju li one izdati nalog na temelju kojeg izlazimo na teren, ne možemo ići na intervenciju. Dođe li do ugriza ili, ne daj Bože, do tragičnog ishoda, građani mogu tužiti svoje općine ili gradove jer nisu postupili prema zakonu - zaključuje Lađarević.