U godinu dana, od 2019. do 2020., za gotovo tri tisuće kuna porasla je cijena livada - s 13.963 na 16.730 kuna, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u prošloj godini. Prema definiciji, livada je zemljište koje se koristi trajno - pet ili više godina, za uzgoj krme i nije uključeno u plodored, a može biti zasijana ili samonikla.

Uz livade, DZS je prikazao cijene u 2019. i 2020. godini za još dvije kategorije poljoprivrednog zemljišta - oranice i pašnjake, no tu cjenovnih skokova nije bilo, bar ne značajnijih. Prema DZS-u, prosječna cijena oranice u Hrvatskoj bila je prošle godine 25.824 kune, što je za približno 600 kuna više nego njezina prosječna cijena u 2019., kada je iznosila 25.184 kune. Veći cjenovni skok od oranica imali su čak i pašnjaci. Na upit zašto je livadama cijena više skočila nego oranicama, površinama gdje se obavlja konkretna poljoprivredna proizvodnja, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako je kvaka u tome da su livade bile izuzetno jeftine, a poticaji za oranice i njih su jednaki, pa su poljoprivrednici posezali za kupnjom livada kojih, istina, u Slavoniji ima minimalno. Primjerice, u Đakovštini ih je manje od jedan posto, no već su znatnije u zapadnom dijelu slavonske regije, u Lici, Gorskom kotaru.

- Što će mu kupnja oranice kada je ona dva do tri puta skuplja od livade, a kupnjom livade i stavljanjem u ekološku proizvodnju imat će pravo na potpore kao i da je kupio daleko skuplju oranicu - pojašnjava Brlošić. Jer, dodaje, izravna plaćanja i ekološki dodatak u oba su slučaja oko 4000 kuna po hektaru. "U tim krajevima gdje su livade značajne površine, zbog otežanih uvjeta idu i dodatne stavke, pa ukupan iznos poticaja ondje može biti i dvostruko veći. Računica je jasna zašto ‘idu‘ livade i što im je dizalo cijenu. privođenjem ekoproizvodnji iznosom potpora izjednačena je s oranicom i zato je interes porastao upravo za tu kategoriju poljoprivrednog zemljišta. Ne iznenađuje ni praksa da se površina vodi kao livada, a u naravi je oranica", dodaje Brlošić. Potvrđuje to i potpapučki veliki poljoprivrednik Željko Strapač iz Vetova-Ozdakovaca u Požeško-slavonskoj županiji.

- Upravo sam pod Papukom kupovao poljoprivredne površine i dosta livada, plaćajući ih 1000 eura po katastarskom jutru. Nitko toliko ovdje nije plaćao za livade koje mi služe za stočnu hranu - kaže Strpač, uz rataranje, i veliki stočar. "U Slatinskom Drenovcu, pod Papukom i Krndijom, jedan je kupio dosta livada, upravo zato da ih privede ekoproizvodnji i to oraha i kestena, računajući upravo da će ostvarivati iste poticaje kao i da je kupio daleko skuplje oranice", dodaje Strapač.

Statistika je o prosječnoj cijeni oranica rekla svoje, a na terenu, konkretno u Đakovštini, cijena se katastarskom jutru zemlje kreće od dva i pol do pet tisuća eura, ovisno o kvaliteti, lokaciji, blizini ceste, itd. Dok Đakovština ima zemlje prve klase, Požeština ju nema - u tom dijelu Slavonije najviša je 3. klasa zemlje, kaže Strapač, i dodaje kako joj je cijena 3000 eura po jutru, i to je najviši iznos u tom kraju za oranice.