Magazin
RAZGOVOR: JOSEP BORRELL FONTELLES

Izgraditi globalni multilateralni okvir za razdoblje nakon pandemije
Objavljeno 26. lipnja, 2021.

O aktualnim zbivanjima u Europskoj uniji proteklih dana, uključujući i najvažnije međunarodne događaje - posjet američkog predsjednika Joea Bidena sjedištu EU-a i NATO saveza, te susret Bidena i ruskog predsjednika Putina, ekskluzivno za Magazin Glasa Slavonije govori Visoki predstavnik i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell Fontelles.



Nakon loših odnosa u vrijeme Trumpa, Biden je Ameriku "vratio" starim europskim saveznicima, posjetio je Stožer NATO-a i razgovarao s čelnicima EU-a te se sastao s Putinom. Gledajući dugoročno, osim ponovnog učvršćenja starih veza, što očekivati u godinama koje slijede...? Što obnova suradnje SAD-a i EU-a znači za Hrvatsku?

- Kad je riječ o aktualnom geopolitičkom kontekstu, nalazimo se na prekretnici i suočavamo se s izazovima povezanima sa samim temeljima naših društava i vrijednosti. Možda je čak riječ i o jednom od najvažnijih razdoblja za transatlantske odnose u povijesti. Prije tjedan dana održan je sastanak na vrhu između EU-a i SAD-a kao nastavak Nove strategije EU-a i SAD-a za globalne promjene, koju je Europska unija predložila u prosincu. Bila je to prilika da se iskoristi naša zajednička snaga, da se ponovno usmjerimo na zajedničke interese i zajedno budemo globalni predvodnici.

To su dobre vijesti za Hrvatsku, Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države, ali i ostatak svijeta. Međusobnom suradnjom možemo pozitivno utjecati na živote mnogih ljudi, počevši od susjedstva EU-a na Balkanu, Bjelorusiji i Ukrajini, pa sve do Afrike, jugoistočne Azije, Arktika te obiju strana Atlantskog oceana.

SIGURNOST I OBRANA


Koja je važnost sklopljenih sporazuma, gledajući dugoročno...?

- Budući da zajedno držimo 42 % globalnog BDP-a i globalne trgovine, jasno je da je transatlantski gospodarski odnos ključan za očuvanje radnih mjesta i postizanje napretka kako na našim kontinentima tako i u ostatku svijeta. Sporazumi sklopljeni kako bi se ukinule protumjere uvedene u sporu Airbus/Boeing, riješila pitanja u području carina na čelik i aluminij te osnovalo Vijeće za trgovinu i tehnologiju važna su postignuća, a cilj nam je postići još i više. Isto tako, pojačana suradnja u okončanju pandemije izazvane koronavirusom, pripreme za buduće globalne izazove u pogledu zdravlja te poticanju održivog globalnog oporavka ići će u korist milijunima, pa čak i milijardama ljudi u cijelom svijetu.

Konkretno, kad je riječ o koristima za građane Hrvatske, EU-a i SAD-a, uspostavili su posebnu skupinu za ponovno otvaranje sigurnih i održivih putovanja između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država. Nadamo se da će odmor na drugoj strani Atlantika uskoro ponovno biti moguć. Nadalje, EU i SAD složili su se da će uložiti veće napore u zaštitu planeta i ubrzati zelenu tranziciju, posebno s obzirom na predstojeću konferenciju UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u Glasgowu krajem godine.

Konačno, moram istaknuti i da su se EU i SAD dogovorili da će bliže surađivati u pitanjima sigurnosti i obrane. Svi znamo kakvu je ulogu u povijesti SAD imao u sigurnosti Europe. Sada i Europa sama postaje važan dionik u globalnoj sigurnosti. Budući da su nam zajednički brojni problemi i ciljevi, naše partnerstvo svakako može biti vrlo korisno.

Kako će se i hoće li se uopće povratak SAD-a u "europsku igru" odraziti i na Zapadni Balkan, Biden poznaje ovdašnju situaciju, za razliku od Trumpa? Najveći izazov u regiji je BiH, ali i Kosovo, gdje SAD i dalje imaju snažnu vojnu bazu... U međuvremenu Srbija je i dalje negdje između interesa za EU i veza s Rusijom, pa i Kinom...

- U interesu je Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država da regija Zapadnog Balkana bude stabilna i prosperitetna. S novom američkom administracijom održavamo vrlo dobru i blisku bilateralnu suradnju, radimo na povratku na njezine prethodne razine i zaustavljanju natjecateljske dinamike koju je primjenjivala prethodna administracija. Europska unija i SAD blisko će surađivati na Zapadnom Balkanu u cilju pružanja podrške pomirenju i poboljšanju upravljanja, izgradnje otpornosti i poticanja ključnih reformi potrebnih za europsku integraciju u cijeloj regiji. To smo upravo potvrdili i u zajedničkoj izjavi sa sastanka na vrhu. Naša je suradnja na terenu ključna za napredak te regije, među ostalim kad je riječ o dijalogu o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije uz posredovanje EU-a.

AKTIVNOSTI U REGIJI


Možete li nam navesti neke konkretne primjere...?

- Na primjer, zamjenik pomoćnika državnog tajnika i izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer pridružio se početkom lipnja posebnom predstavniku EU-a Miroslavu Lajčaku u posjetu Prištini i Beogradu kako bi pripremili sastanak na visokoj razini koji se održao u Bruxellesu 15. lipnja. Kosovo i Srbija obvezali su se da će ispuniti obveze na svojem europskom putu i ponovno su istaknuli da njihove vlade europsku integraciju i dalje smatraju glavnim prioritetom te trenutačno provode program reformi. Očekujemo i bolju usklađenost Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a u skladu s preuzetim obvezama. To pitanje stalno postavljamo, posljednji put smo to učinili na 12. međuvladinoj konferenciji na ministarskoj razini održanoj ovoga tjedna.

Bosna i Hercegovina donijela je 2016. stratešku odluku da definitivno krene na put europske integracije, a sada tu obvezu mora konkretno izvršiti ulaganjem velikih napora u provedbu 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije. Očekuje se da će ta zemlja iskoristiti priliku da se ove neizborne godine odlučno preusmjeri s Daytona prema Bruxellesu. U svim tim pitanjima blisko surađujemo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

MULTILATERALNI OKVIR


Zaključno, u novim političkim i geostrateškim preslagivanjima i odnosima nakon najnovijih događanja (Biden u Europi, susret s Putinom...), jesu li razlozi za optimizam u Europskoj uniji veći nego prije godinu dana? Koronakriza traje i dalje, ali za EU i svijet ključan je odnos supersila... Vaš završni komentar?

- I dalje postoji rizik da će u pogledu cijepljenja prevladati nacionalizam ili diplomatski interesi te da će bogatije i moćnije zemlje staviti vlastite interese na prvo mjesto. Europska unija to nikako ne želi. Dok cijepimo europske građane, predani smo i pružanju pomoći svojim partnerima kako bi i oni mogli cijepiti svoje stanovništvo, što ostvarujemo programima kao što je globalna inicijativa za cijepljenje COVAX, čiji su ključni donatori EU i njegove države članice.

Pomoć u osiguravanju cjepiva za cijeli svijet i dalje je glavni prioritet naše vanjske politike. Najprije jer tako pokazujemo solidarnost, što će utjecati na buduće stavove brojnih gospodarstava u usponu i zemalja u razvoju prema EU-u, ali i zato što o tome ovisi i naše zdravlje zbog opasnosti od izbijanja novih sojeva u dijelovima svijeta u kojima stanovnici nisu procijepljeni, a koji potom mogu stići i u Europu. Ponavljam, nije riječ samo o solidarnosti, već i o našem vlastitom interesu.

Ne želimo da svijet zauvijek bude podijeljen u suparničke blokove. Globalne probleme možemo riješiti samo ako radimo zajedno. To je jedini način da privedemo kraju pandemiju COVID-19, ali i pitanja klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti ili širenja nuklearnog oružja. Cilj je Europske unije izgraditi globalni multilateralni okvir za razdoblje nakon pandemije COVID-19 temeljen na demokratskim vrijednostima i temeljnim pravima. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: SINDROM (NE)ODGOVORNOSTI

Protiv činjenica nema argumenata

DR. SC. MARTINA PEZER/DR. SC. BRANKO STANIĆ

Umjesto na problem fokus treba staviti na rješenje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SJEĆANJA U SJENI KORONE: FINSKA - ZEMLJA SREĆE

Drugi kukaju, Finci se vesele

2

POLARIZACIJA DRUŠTVA (I)

Razum mora prevladati bezumlje

3

DR. SC. MARTINA PEZER/DR. SC. BRANKO STANIĆ

Umjesto na problem fokus
treba staviti na rješenje