Novosti
EUROPSKI JAVNI TUŽITELJI PRED VELIKIM POSLOM

Zbog prijevara na PDV-u Europska unija godišnje gubi 60 milijardi eura
Objavljeno 25. lipnja, 2021.
Ovlasti tužitelja ograničene su na kaznena djela počinjena na štetu europskog proračuna

Od početka lipnja rad je počeo Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), novo neovisno tijelo Europske unije, nadležno za istragu, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se nanosi šteta financijskim interesima EU-a. To su kaznena djela koja se odnose na različite prijevare, pronevjere, subvencijske prijevare, prekogranične kružne prijevare s PDV-om, utaju poreza veću od deset milijuna eura..., pojednostavljeno, riječ je o borbi protiv korupcije i pranja novca ako se radi o korištenju sredstava iz fondova EU-a.



3000 predmeta


Iako je ured tek operativno počeo rad, njegova nadležnost je retrogradna. "Naime, ideja o osnivanju ovakvog ureda seže niz godina unatrag, a odlukom Vijeća EU-a odredba o osnivanju EPPO-a donesena je u listopadu 2017. i od tog datuma počinje nadležnost ureda u postupanju. Procjena je kako je riječ o o tri tisuće predmeta", ističe Tamara Laptoš, koja je imenovana europskim javnim tužiteljem iz Hrvatske i djelovat će u Luxembourgu, gdje je sjedište EPPO-a. Laptoš, bivša ravnateljica Uskoka, o radu svoga novog ureda govorila je sudionicima seminara "Vladavina prava", koji je za hrvatske medije organiziralo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. U radu EPPO-a još ne sudjeluju sve članice Unije, za sada su ih 22. Francuska, Irska, Mađarska, Poljska i Švedska ne sudjeluju, odnosno nisu imenovale svoje tužitelje, a Tamara Laptoš drži kako je to prije svega politička odluka svake države članice. Ovlasti europskih tužitelja ograničene su na kaznena djela počinjena na štetu europskog proračuna. Procjena je, naime, kako gubitak od prijevara na PDV-u, posebno povezanih s organiziranim kriminalom, na godišnjoj razini iznosi 60 milijardi eura. Dodatno, trošak od drugih prijevara, primjerice, subvencijskih, zlouporaba položaja i ovlasti, procijenjen je na sljedećih 500 milijuna eura, a iznos koji se kroz različite administrativne i kaznene postupke vrati u proračun država članica je 200 milijuna eura. "Ako se vidi koji su to gubitci i koliko se državama članicama uspije vratiti kroz postupke koji se provode, doista se s pravom postavilo pitanje treba li nam efikasnije nadnacionalno tijelo u zaštiti financijskih interesa Unije. Pokazalo se da postojećim tijelima, poput Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencije EU-a za suradnju u području europskog pravosuđa (Eurojust), kao i Europskog policijskog ureda (Europol), nedostaju potrebna ovlaštenja za provođenje kaznenih istraga i za progon počinitelja kaznenih djela", kaže Laptoš.

Ovo je, dakle, novi visokospecijalizirani ured tužiteljstva, čiji će tužitelji provoditi istrage na usklađeni način u svim državama članicama, te će, a to Laptoš drži bitnim, vrlo brzo razmjenjivati informacije, osigurati koordinirane istrage, brzo zamrzavati i oduzimati imovinu s ciljem što učinkovitije zaštite financijskih interesa EU-a.

Pristup podatcima


Tužitelji EPPO-a imat će pristup nacionalnim i međunarodnim bazama podataka, kao i informacija iz Europske unije. U praksi je EPPO zamišljen kao hibridna struktura koja se sastoji od centralne razine, koja će biti u Luxembourgu, i decentralizirane razine, koja će biti u zemljama članicama. Centralnu razinu čini glavna europska tužiteljica i 22 europska tužitelja iz zemalja članica. Europski tužitelji činit će i stalna vijeća. Bit će 15 takvih vijeća, a svako će imati tri tužitelja. Ako se pred članom vijeća, primjerice, Tamarom Laptoš, nađe predmet iz Hrvatske, ona neće moći odlučivati, ali će biti u vijeću kao nadležni tužitelj i zastupati taj predmet. Svaka država mora imati bar dva delegirana tužitelja i njima je sjedište u matičnoj zemlji. Broj tužitelja ovisit će zapravo o broju predmeta, pa se tako, kada je riječ o Italiji, govori o čak 20 tužitelja. Ti delegirani tužitelji moraju biti članovi nacionalnog tužiteljstva i imat će iste ovlasti kao i nacionalni glede istraga, kaznenog progona, pisanja optužnica. "Njihove ovlasti proizilaze iz nacionalnog zakona, ali i iz uredbe o osnivanju EPPO-a", kaže Laptoš.

U konkretnim predmetima, primjerice, u Hrvatskoj, EPPO će surađivati s hrvatskom policijom, Poreznom upravom i drugim nadležnim nacionalnim tijelima. Uostalom, i ta će tijela svoje sumnje prijavljivati EPPO-u, a nakon čega će delegirani suci započeti izvide. Oni će od početka do kraja voditi postupak, ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno dokaza za podizanje optužnice i podići je pred nacionalnim sudovima, a prema uredbi EPPO-a za to će biti nadležni županijski sudovi.



Dario Kuštro
Tamara Laptoš

europski javni tužitelj iz Hrvatske

Ako se vidi koji su to gubitci i koliko se državama članicama uspije vratiti kroz postupke koji se provode, doista se s pravom postavilo pitanje treba li nam efikasnije nadnacionalno tijelo u zaštiti financijskih interesa Unije.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UOČI UNUTARSTRANAČKIH IZBORA RASKOL SVE IZVJESNIJI

Zastupnica otvorila ured
u središtu grada koji u
osječkom SDP-u ignoriraju

2

U HRVATSKOJ SKOK: 1.835 NOVIH SLUČAJEVA ZARAZE KORONAVIRUSOM

U OBŽ 87, u VSŽ 42 novopozitivne ososbe

3

IŠČEKIVANJE OBITELJI I SIGURNOSTI DOMA

Ove godine posvojeno 79 djece, a "na čekanju" je i dalje više od 1650 potencijalnih posvojitelja