Premijer Plenković: Vlada je nositelj obljetnice antifašizma, a tako će biti i u budućnosti
"Hrvatskoj je više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost", ističe premijer
U spomen-parku Brezovica, pokraj Siska, u utorak je obilježen Dan antifašističke borbe, a sudionici su se prisjetili 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe. Odajući počast svim hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje život položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma te time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata, predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom je govoru istaknuo kako je od ove godine Vlada nositelj organizacije obilježavanja Dana antifašističke borbe, "kao što i priliči državnom prazniku, i tako će biti i u budućnosti".
Složena vremena
Podsjetivši na složene povijesne okolnosti osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i početak oružanog otpora, rekao je da je u njemu sudjelovao i mladi Janko Bobetko, koji će 90‑ih postati general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. "Osim što je to bio prvi hrvatski partizanski odred, to je i prva antifašistička borbena jedinica na prostoru tadašnje Jugoslavije i u ovom dijelu Europe", rekao je Plenković. Istaknuo je i da su osnivanjem ZAVNOH-a 1943. ponovno postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, koja je učvršćena u poratnim republičkim ustavima. "To je poslije omogućilo da na prvim slobodnim izborima, 1990., bude demokratski potvrđena suverenost Republike Hrvatske, koja je konačno i obranjena u Domovinskom ratu", rekao je hrvatski premijer. Naglasio je kako su u sastavu narodnooslobodilačke vojske Hrvatske djelovale postrojbe nacionalnih manjina: Židova, Čeha, Talijana, Mađara, čak i njemačkih folksdojčera, što je također bilo jedinstveno u Europi. Podsjećajući na utemeljenje Federalne Države Hrvatske u svibnju 1944., citirao je riječi Ivana Supeka: "Stvaranje demokratske hrvatske države usred zaposjednute Europe, u obruču njemačkih i još talijanskih oklopnih divizija, jedinstven je pothvat u II. svjetskom ratu, nedovoljno priznat od poratnih historiografa i pogrešno obaviještenog Zapada.""U odnosu prema broju stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, a od više od 200.000 poginulih partizana trećina je bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu Hitlera i njegova nacističkog poretka u Europi, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugog svjetskog rata. O tome svjedoči i sudjelovanje predsjednika Tuđmana, koji je i sâm bio pripadnik partizanskog pokreta, na svečanostima u Parizu i Londonu 1995. u povodu 50. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata", rekao je Plenković te podsjetio na prošlogodišnju proslavu 25. obljetnice akcije Oluja i pozvao na suočavanje s poratnim nasljeđem. "Tada sam uz, velik ponos i zadovoljstvo zbog te obljetnice i oslobađanja hrvatskog teritorija, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, nažalost, bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava. Također, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske - čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije, u kojem Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojima se sigurno ni jedan istinski antifašist ne ponosi. Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga, odnosno masovne likvidacije razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je traumatično za brojne obitelji. I što je produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima, kojom su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se, nažalost, potvrdilo i nakon slamanja hrvatskog proljeća. Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti", istaknuo je Plenković, rekavši kako je došlo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo hrvatski antifašistički otpor nacizmu. "Istodobno moramo zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo radi suočavanja s izazovima koji su pred nama. To jedinstvo omogućilo nam je prije 30 godina da se izborimo za vlastitu državu, za što se zalagao i ZAVNOH, o čemu svjedoče i Hebrangove riječi da ‘Hrvatska ima pravo da sama upravlja sobom, da ima svoj Sabor kao vrhovni zakonodavni organ i nosilac suvereniteta, i svoju narodnu vlast‘.No za ostvarenje tih ideala trebalo je pričekati još pola stoljeća, kada je dr. Franjo Tuđman uspio ujediniti hrvatski narod na ideji pomirbe, što je temelj stvaranja hrvatske države", kazao je premijer.
Staloženo i hrabro
"Danas napokon imamo slobodnu, demokratsku Hrvatsku, članicu Europske unije i članicu Sjevernoatlantskog saveza, čiji su temelji u demokratsko izraženoj volji hrvatskih građana i pobjedi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, a to podrazumijeva i vrijednosti antifašizma. Nakon pandemije i razornih potresa, te u kontekstu sve bržih klimatskih promjena, koje će u vremenu pred nama biti daleko najveći izazov za cijeli svijet i za njegovu gospodarsku i geopolitičkih stabilnost, Hrvatskoj je više nego ikada prije potrebno jedinstvo i pogled u budućnost. Stoga je na svima nama da budemo na visini zadataka koji nas očekuju, da staloženim, objektivnim, pa i hrabrim, pogledom na prošlost oslobodimo toliko potrebnu pozitivnu energiju i optimizam, koji nas trebaju voditi u izgradnji bolje, tolerantnije i demokratske Hrvatske. Vjerujem da bi se s tim suglasili i svi oni koji su prije 80 godina pokazali hrabrost i odvažnost i krenuli u borbu protiv najvećeg zla koje je tada snašlo Europu. Danas, s vremenskim odmakom, imajmo snage ostaviti iza sebe davne podjele i u političkom provođenju politike pomirbe, politike tolerancije, politike uključivosti nastojmo graditi Hrvatsku za dobrobit naše djece i mladih i na ponos svih nas", zaključio je Plenković.
Uz premijera Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića nazočnima se, među ostalima, obratio i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin. "Još uvijek je na snazi ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma, a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno", poručio je Habulin. Znam da se "nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio malen. U isto se vrijeme u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti", ustvrdio je, uz ostalo, Habulin.
Dijana Pavlović
ZABRANA USTAŠKOG ZNAKOVLJA
Predsjednik Reformista Radimir Čačić i potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavili su da će podržati prijedlog izmjena Kaznenog zakona o zabrani ustaškog znakovlja, na inicijativu predstavnika nacionalnih manjina u Saboru. “Apsolutno ćemo podržati, mi smo tog stava oduvijek”, kazao je Čačić u Brezovici. Poručio je da ni jedna vlada u Hrvatskoj do sada, pa ni aktualna, nije smogla snage donijeti takav zakon. Smatra da je pokroviteljstvo Vlade nad obilježavanjem Dana antifašističke borbe i dolazak premijera Andreja Plenkovića u Brezovicu odlična poruka. “To je pozicioniranje Hrvatske tamo gdje ona zaista i spada, među nositelje antifašističke borbe u Europi i svijetu”, istaknuo je. “Svi koji išta znaju o narodnooslobodilačkoj borbi znaju da je Hrvatska bila nositelj tog otpora, ne zbog ideologije, nego zbog svijesti da se tome mora oduprijeti”, dodao je Čačić. Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je kako je dolazak premijera u Brezovicu možda najava nekih novih vremena. “Mene zanima, nakon ovoga, hoće li biti konkretnih djela, uz izmjenu Kaznenog zakona i afirmativan odnos prema antifašističkoj borbi”, kazao je.
DOBRA VOLJA
Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus ocijenio je da u parlamentarnoj većini nema nikoga tko bi mogao biti protiv izmjena Kaznenog zakona kojima bi se zabranila upotreba ustaškog znakovlja te da je to pitanje dobre volje. “Mislim da postoje svi uvjeti za to, jer u sastavu onih koji podržavaju Vladu nalaze se i zastupnici manjina i oni koji su direktne žrtve NDH. Postoji još nekoliko članova vladajuće većine koji su te orijentacije i zastupanja da to potpomognemo”, izjavio je Kraus, upitan je li realno da postojeća većina usvoji izmjene Kaznenog zakona.
MILANOVIĆ: ISTINA JE VODA DUBOKA
Predsjednik Republike Zoran Milanović u govoru u povodu Dana antifašističke borbe poručio je da je “istina voda duboka”, može zaboljeti, ali da u našoj istini nema ničega bolnog te je poručio da Hrvatska u Drugom svjetskom ratu nije bila samo na strani pobjednika nego i na strani dobra. Osvrnuvši se na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda, prije 80 godina, Milanović je istaknuo da se tada okupilo “77 sisačkih komunista, boraca za revoluciju, boraca za bolji poredak i promjene, koje, ako ne pojedu svoju djecu, onda ih često nagrizu”. Poručio je da tim ljudima “ne činimo uslugu” ako stalno ističemo da su bili Hrvati i da je to bila hrvatska borba. “To su bili heroji, heroji od kalibra, ali i drugi ljudi, avanturisti, koji su često znali prijeći crtu i napraviti nepravdu. Sve je to naša povijest, naša istina, ona ne vrijeđa, ona ne bi trebala biti bolja”, poručio je Milanović. Istaknuo je da u Brezovicu nije došao kako bi “ikome utjerao svoju istinu”, nego da upozori na stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto. “Hrvatska nije bila samo na strani pobjednika, Hrvatska je bila na strani istine i dobra”, rekao je, između ostaloga, Milanović. Hrvatska nije bila samo na pobjedničkoj strani, jer to je “računovodstveni pogled na svijet”, Hrvatska je bila i na strani rizika, pogibije i hrabrosti. Stoga Hrvatska, kao i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, s dubokim razlogom slavi Dan antifašističke borbe.