U lipnju, na čijem smo početku još uključivali grijanje u stanovima kako bismo se zagrijali, gotovo smo iz zimske obuće uskočili u japanke. Nije nam odgovaralo što je proljeće uglavnom bilo hladnjikavo i kišovito, a sada su se na sve nas svalile nebeske vrućine.

Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su za Slavoniju narančasto upozorenje zbog toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje. U srijedu se očekuje maksimalna temperatura od 33 do 37 Celzijevih stupnjeva, a za ostatak zemlje zbog vrućine je izdano žuto upozorenje.

Asfalt se u Osijeku u danima prelaska proljeća u ljeto užario. Prazne sunčane ulice upućivale su zapravo na to da je većina promijenila adresu – neki su već danima na obalama Drave, ali i drugim kupalištima u Slavoniji i Baranji, u potrazi za rashlađenjem i zabavom. Neki su uspjeli i otputovati spojivši vikend s praznikom, boraveći u prirodi, u hladovini šume, iz koje je dopirao samo miris roštilja. Na ferijama je razdvojene učenike i studente ponovno spojila lijeva dravska plaža, s koje su mnogi sa žaljenjem gledali u već dvije godine zatvoren kompleks bazena osječke Kopike, ali ta je briga nekako bila manja od one kako uhvatiti dobru boju a pritom ne izgorjeti.

Oblaci bi se nad Osijekom i Slavonijom, prema najavama meteorologa, koje se mijenjaju iz sata u sat, mogli pojaviti, kao i kišica, tek u četvrtak ili petak, ali nikako s temperaturom zraka nižom od 36 stupnjeva, zabilježenih sredinom dana u utorak.

Ekipe Glasa Slavonije obišle su grad uzduž i poprijeko kako bi dočarale što se događa u njegovim pojedinim dijelovima, a ispalo je da je uz Dravu bilo najživlje, jer u središtu ni gradske fontane nisu mogle rashladiti šetače koji su se ondje zatekli. No Drava je narasla i valja biti oprezan kupač u takvim uvjetima kako bi boravak na rijeci i kupanje protekli bezbrižno.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute kako se ponašati za vrućine, koja očito neće popustiti neko vrijeme.

Sve dok traju velike vrućine, pridržavajte se, savjetuje HZJZ, preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova. Rashladite dom, idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stupnja danju i ispod 24 stupnja noću. Hladniji noćni zrak ohladit će dom. Otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i rano ujutro, kada je vanjska temperatura niža. Zavod daje preporuke za smanjenje količine vrućeg zraka. Kako biste rashladili zrak u prostoriji, osim klima-uređajima, danju zatvorite prozore i spustite rolete, objesite mokre ručnike. Ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine. Klonite se vrućine, sklonite se u najhladniju prostoriju, ako stan ili kuću ne možete držati hladnima, provedite dva-tri sata dnevno u hladnom prostoru, npr. u javnoj zgradi koja je hlađena. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad, a ako morate raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro, između 4 i 7 sati. Rashladite tijelo. Tuširajte se mlakom vodom. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, stavite šešir široka oboda ili kapu i sunčane naočale. Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama. Pomozite drugima, posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami, osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć. Uzimate li lijekove, provjerite kakav utjecaj oni mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Potražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor, popijte vodu ili voćni sok zbog nadoknade tekućine, smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, a ako grčevi traju duže od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.