Objavljeno 23. lipnja, 2021.
Prema podatcima Europskog parlamenta, 90 posto piletine u Europskoj uniji uzgaja se u neprikladnim prostorima uz genetsku selekciju najotpornijih sorti. Najmanji udio među članicama EU-a ima Austrija (3 posto), a najviše Malta (99 posto), dok se Hrvatska nalazi na 14. mjestu. U izvještaju inicijative "End the Cage Age" navodi se da u Hrvatskoj u kavezima boravi 1.479.286 životinja ili 66 posto od ukupnog broja uzgajanih životinja.
"Svakome bi trebalo biti stalo do dobrobiti životinja, ako ne zbog samih životinja koja su svjesna bića, onda zbog proizvoda koji se dobivaju od životinja koje ljudi konzumiraju. Budućnost držanja životinja je ekstenzivna, a industrijski intenzivni uzgoj je nešto što polako odlazi u povijest", rekao je hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić i istaknuo kako Hrvatska ima odlične uvjete za razvoj uzgoja životinja na slobodi.
"Hrvatska ima sjajne uvjete i tradiciju za ekstenzivno držanje životinja. Najveći potencijal definitivno je 1,6 milijuna hektara krških pašnjaka gdje, recimo, ovce, koze i goveda mogu boraviti cijele godine. Prirodno je i zdravije vidjeti životinje kako cijeli život provode na otvorenome, šećući između grmova i stabala, nego u kakvom kavezu. Međutim, to je san na kojemu tek treba mnogo raditi, a razvoj i naseljavanje tih područja je nešto što nam tek predstoji", rekao je.
Zastupnici u Europskom parlamentu od Europske komisije zatražili su zakonodavne prijedloge za zabranu kaveznog uzgoja u EU-u od 2027. godine, uz prijelazno razdoblje i znanstvenu procjenu utjecaja, a rezolucija je usvojena na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
"Aktivnosti o kojima danas raspravljamo u području dobrobiti životinja važan su gradivni blok u našoj održivoj politici za hranu", istaknula je povjerenica Komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides i dodala da će rezolucija "utjecati na cjelokupni sustav ‘Od polja do stola‘". Kazala je da će trebati provesti jednake standarde prilikom uvoza proizvoda i označavanja u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) te da očekuje poštenu tranziciju za europske poljoprivrednike.
Zastupnici su se složili da je strah od promjena koji poljoprivrednici osjećaju opravdan, a pitali su se i hoće li građani biti spremni kupovati skuplje proizvode zbog nametnute više kvalitete. Istaknuli su problem uvoza s obzirom na to da ne postoji mogućnost uvida u način proizvodnje izvan EU-a.
Prva pravila o zaštiti domaćih životinja u Europi donesena su 1970-ih godina, a pravila o zaštiti životinja tijekom prijevoza usvojena su 2004. U rezoluciji iz 2019. godine Europski parlament pozvao je na bolju provedbu, sankcije i skraćivanje vremena putovanja, a u lipnju 2020. godine osnovan je i istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja pravila EU-a o dobrobiti životinja tijekom prijevoza.
Utvrđeni su i standardi dobrobiti životinja iz uzgoja tijekom omamljivanja i usmrćivanja te uvjeti uzgoja određenih kategorija životinja. U listopadu 2018. zastupnici su usvojili novu uredbu u cilju ograničavanja upotrebe antibiotika na farmama kako bakterije koje su razvile antimikrobnu otpornost ne bi dospijevale u hranu.
T. Eršek Cicvarić
90 %
piletine u Europskoj uniji uzgaja se u neprikladnim prostorima
1,5
milijun (približno) u Hrvatskoj boravi u kavezima
66 %
je to od ukupnog broja uzgajanih životinja
Budućnost držanja životinja je ekstenzivna, a industrijski intenzivni uzgoj odlazi u povijest