GORJANI


Gorjanskim ljeljama slijedi poseban privilegij, ali u poštanskom prometu: Hrvatska pošta (HP) izdala je poštansku marku “Proljetni ophod ljelja iz Gorjana” čija će promocija biti u srijedu, 30. lipnja, u Kulturno-turističkom centru “Lucija Karalić” u Gorjanima, a u prometu će biti 1. srpnja.

Marka je dio HP-ove edicije Hrvatska nematerijalna kulturna baština (UNESCO) čiji su dio i marke Međimurska popevka, Procesija za križem na otoku Hvaru te Umijeće suhozidne gradnje. Velika je to stvar za Gorjane i ljelje te KUD Gorjanac koji je nositelj običaja proljetnog ophoda, čiju je vrijednost 2009. prepoznao i UNESCO stavivši taj gorjanski običaj na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Inicijativa da ljelje dobiju poštansku marku potekla je iz KUD-a Gorjanac, odnosno začetnik joj je predsjednik Umjetničkog odbora društva Zoran Ušković, koji je ideju ustrajno gurao do realizacije.

- Zahtjev smo HP-u za tiskanje marke uputili 2019., a 2020. nam je javljeno da smo prošli na natječaju. Đakovački filatelisti također se pridružuju svojim aktivnostima, kažu kako u Đakovu, u ovom dijelu Hrvatske, još nije izdana poštanska marka za neku važnu manifestaciju - kaže s ponosom Ušković. Marka će biti predstavljena i u Đakovu u subotu, 3. srpnja, u kući Reicshmann u 11 sati.

- S 1. srpnja imamo pravo i na svečani pečat. HP u povodu izdavanja marke izrađuje i poseban pečat kojim će se samo taj dan moći pečatirati pošta pa ćemo prirediti i to - u 9 sati u poštanskom uredu u Gorjanima slanjem razglednica s tim posebnim pečatom - najavljuje Ušković.

Poštanska marka ilustrirana je skupinom ljelja u prepoznatljivom bogatom ruhu, s bogato kićenim kapama na glavi i sabljama u rukama, a dvije djevojčice simboliziraju budućnost ovog običaja. Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana vezuje se o blagdan Duhova, kada su se održavale manje poznate običajno-obredne prakse u Slavoniji, Baranji i Srijemu pod nazivom “kraljice”, “kraljevi”. Jedan takav djevojački obredni ophod održavao se u Gorjanima. Bio bi gotovo zaboravljen da ga 50-ih godina 20. stoljeća nije dokumentirala etnologinja Zdenka Lechner te obnovila i prezentirala s dugogodišnjom gorjanskom učiteljicom Lucijom Karalić. Nakon stanke, 1965. ponovno se aktalizira obnova pohoda pa na Međunarodnu smotru folklora u Zagrebu ide skupina žena, što je Gorjancima bilo poticaj da se 1966. formira KUD Gorjanac. Od tada su ljelje folklorni običaj, koreografija pri KUD-u, a nakon rata, krajem 1990-ih, početkom 2000-ih, taj folklorni običaj dobiva novi život, novu dimenziju. Suzana Župan