Hladna pića rashlađuju samo gornji dio probavnog sustava i brzo poprimaju temperaturu tijela, stoga ne snižavaju temperaturu cijelog tijela. Pića koja su na granici zaleđivanja donose više štete nego koristi; zbog velikih temperaturnih razlika štete onim dijelovima tijela s kojima dolaze u doticaj i dugoročno izazivaju oštećenje površinskog tkiva probavnog trakta, čime stvaraju prostor za zadržavanje mikroorganizama i moguć razvoj upale. Bolji učinak imaju umjereno rashlađena pića, a tijela treba rashladiti boravkom u primjereno rashlađenim prostorima i tuširanjem.

Jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Na taj ćete način osigurati unos korisnih nutrijenata, posebice vitamina, minerala, elektrolita, vlakana i vode. Pri tome ne zaboravite osnovne higijenske navike, odnosno pranje voća i povrća. Osigurajte svoju dnevnu peticu – voće i povrće konzumirajte bar pet puta tijekom dana, voće ujutro i za međuobroke, a povrće za ručak i večeru. Jednog obrok voća ili povrća trebao bi stati u vašu šaku. Jedite svježe i sezonske namirnice. Ne jedite voće odmah nakon obroka jer tada zbog probavljanja prethodno unesene hrane voće fermentira i daje osjećaj težine i napuhanosti.

Putujete li u područja gdje su sigurnost i kvaliteta vode upitne, birajte voće koje se guli, poput banana ili manga, a po potrebi voće i povrće perite u prokuhanoj vodi ili vodi provjerene kvalitete. Nisu samo bjelančevine životinjskog podrijetla vrijedne, nego se preporučuju i bjelančevine biljnog podrijetla. S bjelančevinama ne treba pretjerivati jer se za razgradnju bjelančevina mora potrošiti više energije nego za razgradnju masti i ugljikohidrata, a to znači da se organizam više zagrijava. J.Kn.