Objavljeno 19. lipnja, 2021.
Turizam je općenito najveći stradalnik koronakrize i bez pomoći države (država) teško da bi uopće preživio. Za komentar stanja u hrvatskom turizmu i sezoni koja je počela zamolili smo Tomislava Faina, predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).
Što bi još trebalo učiniti na razini države da se pomogne turizmu? U niz navrata apelirali ste da Vlada hitno donese program potpora i pomoći za izlazak iz krize...
- Turizam je doista najveći stradalnik koronakrize, a putničke agencije one koje su unutar cijelog sektora najviše stradale. Svakako je bitno napomenuti da su putničke agencije imale pad prometa u 2020. u odnosu prema 2019. godini od 88 %. Podržavamo svako rasterećenje koje je Vlada donijela za svaki sektor, pa tako i rasterećenja koja je donijelo Ministarstvo turizma i sporta. Zahtjevi koje smo, u ime naše udruge, imali od Vlade RH a odnose se na sve putničke agencije jesu da nam se mjere za zaposlene produže do kraja 2021. godine i da nam se pomogne u pripremi sezone. Budući da nam nisu bili pokriveni fiksni troškovi, a praktično smo bili zatvoreni kao i kolege ugostitelji, tražimo da nam Vlada RH pomogne nepovratnim sredstvima i bar na taj način pomogne u ovoj iznimno teškoj situaciji.
Sezona je počela, kakva je situacija s putničkim agencijama u RH? Također ste upozoravali kako banke ne žele dati kredite putničkim agencijama. Koliko se oko tog pitanja stanje popravilo ili je to i dalje problem?
- Sezona je lagano počela i pozitivni pomaci jako nas vesele. Gosti su počeli dolaziti, nažalost, još uvijek u malom broju, rezervacije stižu, dolaze upiti za grupe za rujan i listopad i sve to daje nadu da će ove godine agencije odraditi puno više negoli smo to odradili u 2020. godini. Posebno veseli što su počela ugovaranja za 2022. godinu. Većina poslovnih banaka svrstala je agencije u kategoriju poslovnih subjekata za koje postoji prevelik rizik, te uopće ne možemo dobiti kredit. Ministarstvo turizma i sporta osiguralo je državna jamstva, tj. 100 % garancije za kredite za turistički sektor, i na taj način dio je naših članica ipak uspio osigurati kreditna sredstva koja su mu bila nužno potrebna. Nažalost, velik broj poslovnih banaka unatoč 100 % garanciji države ne želi odobravati kredite i to nam stvara golem problem.
Što se pomoći turizmu tiče, ona stiže i s (ne)očekivanih mjesta. Vidimo da je Google pokrenuo platformu za pomoć hrvatskom turističkom sektoru. Koja je zapravo prednost RH u odnosu prema drugim europskim državama, ako uopće postoji, kad se radi o dolascima inozemnih turista? Radi li se dostatno na propagandi, marketingu, oglašavanju...
- Teško je odgovoriti na to pitanje, ali moja logična razmišljanja idu u smjeru da stanovnici europskih država ove godine neće putovati na daleke destinacije (u Aziju, Afriku i ostale), te da će za odmor birati bliže destinacije u Europi. Hrvatska je autodestinacija i ono što smo dugo godina smatrali minusom, jer su nam bili draži aviogosti, sada nam je najveća prednost. Sva naša emitivna tržišta nalaze se u blizini, pa tako svaki gost može sjesti u auto i vrlo jednostavno doći do odabrane destinacije. Naravno, i unutar same Hrvatske postoje destinacije koje su u prednosti zbog svoje blizine. Hrvatska je napravila nekoliko odličnih poteza, prije svega jasno je postavila uvjete za prelazak državnih granica i na taj je način svatko jednostavno mogao ući u Hrvatsku, pokrenut je projekt Safe stay in Croatia, koji je iznimno dobro prihvaćen od naših gostiju i partnera. Što se tiče marketinga i propagande, teško je "od kuće" ocijeniti što se događa na kojem tržištu, ali vrlo brzo ćemo po broju gostiju vidjeti koliko smo napravili.
Epidemiološke mjere popuštaju, uvode se COVID putovnice, jesu li one dobro rješenje ili iznuđena opcija? Koliko će one pomoći ili odmoći turističkoj sezoni, hoće li biti zakočena sloboda putovanja zbog kontrola na granici ili će se postupno sve odvijati brzo i uhodano?
- Svako rješenje koje će omogućiti putovanja, olakšati prelaske granica, omogućiti ljudima da se donekle vrate normalnom životu je dobro i sa strane putničkih agencija ga podržavamo. Svi skupa moramo biti svjesni da je situacija vezana uz ograničenja i epidemiološke mjere na našim ciljanim tržištima gora nego kod nas. Ovoga tjedna bio sam u Italiji i tamo ljudi na ulici još uvijek moraju nositi masku i naravno da su gosti koji dođu iz Italije u Hrvatsku sretni što ne trebaju nositi masku na otvorenom. Htio sam reći da se jednostavno COVID ne događa samo u Hrvatskoj i da svi gosti znaju što ih čeka i svjesni su ograničenja, ali, kako sam rekao, ona su kod nas manja nego u državama iz kojih oni dolaze.
Zaključno - prema mnogima, iduća tri ljetna mjeseca bit će odlučujuća za hrvatski turizam, ali i za BDP. Ukupno uzevši, kakva bi bila prognoza za ovogodišnju turističku sezonu, ali i za ukupni turizam do kraja godine? I kad očekivati konačni oporavak turizma?
- Teško je išta predviđati, jer ako nam se broj zaraženih poveća i ako nas neka od nama najvažnijih zemalja stavi na crvenu listu, vrlo brzo možemo ostati bez predviđenih brojki. Iznimno je važno da svi skupa ostanemo odgovorni, da se što više naših sugrađana cijepi i na taj način pomogne cjelokupnom gospodarstvu, uključujući i turizam. Moja predviđanja su da ćemo srpanj i kolovoz odraditi na 80 % u odnosu prema srpnju i kolovozu 2019., naravno, treba uzeti u obzir da neće sve destinacije dostići te brojke. Dalje od kolovoza ne bih ništa predviđao jer će uvelike ovisiti o velikom broju faktora. Također, nemoguće je predvidjeti kada možemo očekivati konačni oporavak turizma. Za sada, u ovom trenutku, optimistično možemo gledati na trenutnu situaciju i najave koje imamo.
(D.J.)