Visok stupanj nepovjerenja građana i duljina trajanja postupaka, premda je znatno smanjen broj neriješenih predmeta, osnovni su razlozi za ulaganje napora u poticanje učinkovitosti te povratak povjerenja javnosti u domaće pravosuđe. Izjavio je ovo Ivan Malenica, ministar pravosuđa, koji se u četvrtak preko platforme Zoom uključio u sudjelovanje na seminaru "Vladavina prava", koji je u Fažani organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. "Tema vladavine prava nametnula se sama od sebe zbog dva razloga. Prvi je razlog taj što je u rujnu prošle godine prvi put objavljeno izvješće o vladavini prava na razini Europske unije. Cilj je ovog izvješća proširiti postojeći paket instrumenata EU-a, tj. dodati mu novi preventivni instrument te pokrenuti uključivu raspravu i izgradnju kulture vladavine prava u cijelom EU-u. Izvješće bi svim državama članicama trebalo koristiti kad budu tražile najbolji način borbe sa svojim nedostacima. Pomoći će im da uče iz iskustava drugih zemalja i pokazati kako se vladavina prava može dodatno ojačati uz potpuno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija", rekao je Ognian Zlatev, voditelj predstavništva EK u RH, najavivši kako je objava drugog izdanja izvješća o vladavini prava planirana za srpanj.

Ministar Malenica najavio je što će u Nacionalnom planu oporavka biti vezano uz reformu pravosuđa. "Za Hrvatsku Nacionalni plan oporavka 2021.-26. ključni je dokument koji će nam omogućiti provedbu ključnih reformi, ali i očuvanje vladavine prava kako bi bili otporniji na eventualne buduće krize. Ministarstvo će kroz dvije potkomponente provoditi reformske procese koji se odnose na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u području vladavine prava. Prva potkomponenta ‘Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove‘ obuhvaća 13 reformskih mjera i šest investicija. Druga komponenta - sprečavanje i suzbijanje korupcije - obuhvaća šest investicija. Cilj je ovih mjera ojačati pravosudne i državne institucije, učiniti ih modernijima i učinkovitijima", najavio je ministar.

Iako mnoge države članice EU-a imaju visoke standarde vladavine prava, Europska unija se i dalje suočava s velikim izazovima u tom području. Kao primjer dobre prakse predstavljeno je pravosuđe Finske. Malin Brännkärr, državna tajnica Ministarstva pravosuđa Finske, podsjeća kako je visoko povjerenje u sudstvo i institucije općenito duboko ukorijenjeno u finsko društvo, ali i kako se njihovo pravosuđe osuvremenjava. "Digitalizacija je u vrijeme pandemije pokazala kako ona više nije rezervirana samo za informatičke stručnjake nego pronalazi primjenu u svim društvenim područjima, pa tako i pravosuđu", rekla je Brännkärr.

Tamara Laptoš, bivša šefica Uskoka, a sada jedna od članica Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), govorila je o izazovima s kojima se susreće ovaj ured. "Procijenjeni gubitak od pronevjera PDV-om u za proračun EU-a je 60 milijardi eura. Još je 500 milijuna eura procijenjeni trošak od ostalih pronevjera, a u proračun Europske unije uspije se vratiti tek 200 milijuna", upozorila je Laptoš.

​Didier Reynders, europski povjerenik za pravosuđe, pozdravio je napore koje Hrvatska, kao najmlađa članica EU obitelji, čini na prepoznavanju, a potom i otklanjanju nedostataka pravosuđa. "U tom smislu valja raditi i na mjerama koje pojačavaju one strukture koje obrazuju buduće pravosudne djelatnike", rekao je. Upozorio je i da su sporost pravosuđa i korupcija na lokalnoj razini neki od glavnih problema s kojima se suočava Hrvatska u području vladavine prava. D.Kuštro