Objavljeno 17. lipnja, 2021.
Visok stupanj nepovjerenja građana i duljina trajanja postupaka, premda je znatno smanjen broj neriješenih predmeta, osnovni su razlozi za ulaganje napora u poticanje učinkovitosti te povratak povjerenja javnosti u domaće pravosuđe. Izjavio je ovo Ivan Malenica, ministar pravosuđa, koji se u četvrtak preko platforme Zoom uključio u sudjelovanje na seminaru "Vladavina prava", koji je u Fažani organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. "Tema vladavine prava nametnula se sama od sebe zbog dva razloga. Prvi je razlog taj što je u rujnu prošle godine prvi put objavljeno izvješće o vladavini prava na razini Europske unije. Cilj je ovog izvješća proširiti postojeći paket instrumenata EU-a, tj. dodati mu novi preventivni instrument te pokrenuti uključivu raspravu i izgradnju kulture vladavine prava u cijelom EU-u. Izvješće bi svim državama članicama trebalo koristiti kad budu tražile najbolji način borbe sa svojim nedostacima. Pomoći će im da uče iz iskustava drugih zemalja i pokazati kako se vladavina prava može dodatno ojačati uz potpuno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija", rekao je Ognian Zlatev, voditelj predstavništva EK u RH, najavivši kako je objava drugog izdanja izvješća o vladavini prava planirana za srpanj.
Ministar Malenica najavio je što će u Nacionalnom planu oporavka biti vezano uz reformu pravosuđa. "Za Hrvatsku Nacionalni plan oporavka 2021.-26. ključni je dokument koji će nam omogućiti provedbu ključnih reformi, ali i očuvanje vladavine prava kako bi bili otporniji na eventualne buduće krize. Ministarstvo će kroz dvije potkomponente provoditi reformske procese koji se odnose na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira u području vladavine prava. Prva potkomponenta ‘Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove‘ obuhvaća 13 reformskih mjera i šest investicija. Druga komponenta - sprečavanje i suzbijanje korupcije - obuhvaća šest investicija. Cilj je ovih mjera ojačati pravosudne i državne institucije, učiniti ih modernijima i učinkovitijima", najavio je ministar.
Iako mnoge države članice EU-a imaju visoke standarde vladavine prava, Europska unija se i dalje suočava s velikim izazovima u tom području. Kao primjer dobre prakse predstavljeno je pravosuđe Finske. Malin Brännkärr, državna tajnica Ministarstva pravosuđa Finske, podsjeća kako je visoko povjerenje u sudstvo i institucije općenito duboko ukorijenjeno u finsko društvo, ali i kako se njihovo pravosuđe osuvremenjava. "Digitalizacija je u vrijeme pandemije pokazala kako ona više nije rezervirana samo za informatičke stručnjake nego pronalazi primjenu u svim društvenim područjima, pa tako i pravosuđu", rekla je Brännkärr.
Tamara Laptoš, bivša šefica Uskoka, a sada jedna od članica Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), govorila je o izazovima s kojima se susreće ovaj ured. "Procijenjeni gubitak od pronevjera PDV-om u za proračun EU-a je 60 milijardi eura. Još je 500 milijuna eura procijenjeni trošak od ostalih pronevjera, a u proračun Europske unije uspije se vratiti tek 200 milijuna", upozorila je Laptoš.
Didier Reynders, europski povjerenik za pravosuđe, pozdravio je napore koje Hrvatska, kao najmlađa članica EU obitelji, čini na prepoznavanju, a potom i otklanjanju nedostataka pravosuđa. "U tom smislu valja raditi i na mjerama koje pojačavaju one strukture koje obrazuju buduće pravosudne djelatnike", rekao je. Upozorio je i da su sporost pravosuđa i korupcija na lokalnoj razini neki od glavnih problema s kojima se suočava Hrvatska u području vladavine prava.
D.Kuštro