Hrvatske bolnice već nekoliko mjeseci bilježe porast broja pacijenata s post-COVID sindromom. Prema informacijama koje je nedavno iznio ministar zdravstva Vili Beroš, do svibnja je obrađeno više od 14.500 pacijenata s različitim simptomima kao posljedicama preboljele bolesti izazvane koronavirusom. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva uputilo obavijest zdravstvenim ustanovama o potrebi pojačane kontrole svih somatskih i psihosomatskih posljedica kod post-COVID pacijenata.

COVID-19 dosad je u našoj zemlji preboljelo više od 349 tisuća osoba. Sudeći prema studiji američkih znanstvenika, svaka deseta osoba koja je oboljela od COVID-a razvije duge manifestacije bolesti. Ako to primijenimo na hrvatske epidemiološke podatke, posljedice koronavirusa dugo nakon što on nestane iz organizma moglo bi osjetiti više od 34 tisuće građana. Liječnici, pak, upozoravaju kako formalne dijagnostičke smjernice za potvrdu dugog COVID-a još nisu sastavljene. Zdravstvene ustanove diljem svijeta rade na tome, ali dok se smjernice ne sastave, svatko tko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim liječnikom. Naime, simptomi su različiti i nalik su na druge bolesti, pa ih ni liječnicima nije lako precizno definirati. Simptomi uznemiruju, onemogućuju svakodnevno funkcioniranje i traju tjednima, upozoravaju i hrvatski zdravstveni stručnjaci. Epidemiolozi prema dosadašnjim iskustvima zaključuju da COVID može zahvatiti gotovo svaki tjelesni organ, ali ne znaju izaziva li simptome dugog COVID-a izravno virus ili su oni posljedica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi.

Za sada je desetak poznatih načina kako na pacijente može utjecati dugi COVID. Jedan od njih je "magla u glavi". Nju je, prema američkoj studiji, iskusio svaki peti pacijent šest mjeseci nakon preboljenog COVID-a, i to neovisno o tomu je li bio hospitaliziran ili nije. "Magla u glavi" različito se manifestira. Najčešće je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tijekom govora.

Sljedeći je umor. Naime, šezdeset posto hospitaliziranih pacijenata osjeća umor u mišićima i slabost i šest mjeseci nakon COVID-a, pokazala je jedna opsežna kineska studija. I "magla u glavi" i umor značajke su sindroma kroničnog umora. Također, svaki peti pacijent ima problema sa spavanjem šest mjeseci nakon bolesti. Kratkoća daha i uporan kašalj uobičajeni su simptomi koji se javljaju od mjesec dana do pola godine nakon preboljenog COVID-a, pokazala je studija provedena na 73 tisuće američkih ratnih veterana. Lupanje srca i aritmije također su uobičajeni simptomi šest mjeseci nakon preboljenog koronavirusa. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od razvoja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka.

Kako navode stručnjaci, trećina pacijenata koja se nosi s dugim COVID-om ima i razne neurološke simptome. U njih pripadaju i poremećaji raspoloženja poput tjeskobe i depresije. Također, u otprilike trećine onih koji su s COVID-om izgubili osjet mirisa, on se nije vratio tijekom dva ili više mjeseci. Prema jednoj kineskoj studiji, pak, više od 40 posto hospitaliziranih pacijenata tri mjeseca nakon primarne infekcije osjećalo je probleme s gubitkom teka, mučninom, želučanim refluksom i proljevom. Najčešći je problem, odnosno onaj koji se javlja u 90 posto osoba koje muči dugi COVID, pritisak u prsima i bol u zglobovima, a nekima od njih simptomi su trajali i do sedam mjeseci. Zabrinjava i podatak iz studije provedene na američkim ratnim veteranima prema kojem dugi COVID nosi 39 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tijekom šest mjeseci nakon infekcije, a povišen je rizik i od razvoja akutne bolesti bubrega. Pacijenti su prijavili i razne druge simptome koje znanstvenici još nisu potvrdili većim studijama, poput gubitka kose, osipa, zujanja u ušima...