Objavljeno 15. lipnja, 2021.
U drugom ovogodišnjem izdanju "Pregleda", publikacije Hrvatske udruge banaka gdje se analizira kretanje financijskog sektora u korelaciji s aktualnim gospodarskim, političkim i inim životnim situacijama, u prvom je planu - postkrizno kreditiranje.
Jer, kako se navodi u uvodu, nakon ekonomske krize iz 2015. godine, do znatnijeg oporavka kreditiranja privatnog sektora došlo je tek godinu poslije, krediti stanovništvu tada su najviše rasli kroz nenamjenske gotovinske kredite. Udjel stambenih kredita u ukupnim kreditima kućanstvima kontinuirano se smanjivao...
Sada, kada se sve glasnije govori o izlasku iz recesije izazvane pandemijskim širenjem bolesti COVID-19, aktualni oporavak je, naravno na hrvatskom tržištu, posve drukčiji - stambeni krediti brzo rastu, brže nego prije recesije. U prvom tromjesečju 2021. stambeni krediti su rasli za 14 posto, gotovinski nenamjenski krediti smanjeni su za oko tri posto u odnosu prema istom razdoblju 2020. godine, a prekoračenja po transakcijskim računima smanjena su za oko šest posto na godišnjoj razini.
Razlozi su u jednom dijelu poznati od ranije, niske razine kamata na sve oblike štednje dovele su, kao odgovor nezadovoljnih štediša, na njihovo okretanje ka kupnji nekretnina. Niske kamate zadržale su se i kod kreditiranja, što koristi i nova generacija koja je u međuvremenu etablirana u radnom i poslovnom smislu, te počinje s kupnjom nekretnina. Naposljetku ne treba izuzeti kako je i samostalno financiranje obnove nakon potresa strukturni razlog ubrzanja ove vrste kreditiranja.
Ako se gleda u odnosu prema državama članicama EU-a, rast kredita stanovništvu u ožujku 2021. za oko dva posto u odnosu prema istom mjesecu prethodne godine, prema metodologiji Središnje europske banke (ECB), Hrvatsku smješta među zemlje koje su zabilježile rast kredita. Kamatne stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina u ožujku 2021. iznosile su 3,46 posto prema ECB-ovoj metodologiji. Razina se nalazi oko sredine intervala kamatnih stopa za države koje su uvele euro. Među zemljama članicama europodručja Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita. I sve nove članice izvan europodručja imaju više kamatne stope od hrvatskih na ovu vrstu kredita. Pritom treba napomenuti kako su se u većini zemalja EU-a kamatne stope na stambene kredite u koronakrizi blago povećale. Međutim, u statistici HNB-a ove se kamatne stope kreću oko 2,6 % i smanjene su u odnosu prema 2020. godini.
Početak snažnog gospodarskog oporavka pronašao je odraza i u činjenici da zasad izostaje značajnije kvarenje kakvoće kredita.
Naposljetku banke koje posluju na hrvatskom tržištu spremno dočekuju očekivani rast potražnje za kreditima kada oporavak gospodarstva uzme maha kroz jačanje investicijske aktivnosti, što se očekuje već ove godine. Najvažnije jamstvo spremnosti banaka je omjer kapitala od 25,1 posto, što je povijesni maksimum i jedan je od najvećih omjera kapitala među bankovnim sustavima u Europi.
D. Kuštro
PORAST KORIŠTENJA MOBILNIH USLUGA
Struktura naloga građana znatno se promijenila u posljednje četiri godine, udjel poslovanja preko šaltera pao je s približno deset na manje od jedan posto. Zamjetan je i znatan pad udjela internetskih usluga koje je zamijenilo sve veće korištenje mobilnih usluga. U posljednjih nekoliko mjeseci broj izdanih kartica se u Hrvatskoj kretao oko sedam milijuna. U ožujku je promet po svim kategorijama kartica iznosio oko 15 milijardi kuna. Najveći udjel u prometu imale su debitne kartice (oko 13 milijardi). Podaci HNB-a o namjeni kartica pokazuju kako se debitne i kreditne kartice većinom koriste za podizanje gotovog novca, dok se odgođene, revolving i charge kartice koriste za kupnju.