Od početka mandata u Europskom parlamentu borim se za ravnopravnost Hrvatske i odbacivanje neutemeljenih napada dijela lijevih zastupnika koji žele dovesti u pitanje hrvatsku spremnost za Schengen. Hrvatska ispunjava svoju dužnost prema hrvatskim i europskim građanima štiteći najdužu kopnenu granicu Europske unije, a još uvijek ne uživamo sve prednosti Schengenskog prostora, najvećeg slobodnog prostora kretanja na svijetu i jednog od najvažnijih postignuća moderne Europe. Ispunili smo sve tehničke preduvjete u osam područja pravne stečevine za članstvo u prostoru koji obuhvaća 420 milijuna građana - kaže Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu.

Od Hrvatske se puno tražilo i put prema Schengenu bio je prepun izazova...?



- U najzahtjevnijoj evaluaciji u odnosu prema drugim državama članicama odgovorili smo na 281 zahtjev i nastavili modernizirati Hrvatsku policiju. Danas smo osnaženi za 415 vozila, 22 schengenska autobusa, 94 broda za kvalitetniji nadzor rijeka i mora, 18 dodatnih posebno uvježbanih pasa te stotine termovizijskih i dnevno-noćnih kamera, uz znatna uložena sredstva u razvoj informacijskog sustava, kroz koji je Hrvatska u 2020. godini prijavila 250 tzv. pogodaka za osobe koje se povezuje s potencijalnom terorističkom prijetnjom. Sve to potvrđuje hrvatsku spremnost za ulazak u Schengenski prostor, kao i činjenicu kako uvelike pridonosimo sigurnosti Europe. Predstavljena Strategija za snažniji i otporniji Schengen još je jednom potvrdila stav Europske komisije da je Hrvatskoj mjesto u Schengenskom prostoru. Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson izrazila je podršku i nadu u skoru odluku Vijeća o ubrzanom primanju Hrvatske u članstvo.

Za odluku o pristupanju nije dovoljna samo pozitivna ocjena Europske komisije o tehničkoj spremnosti, nego je nužna i jednoglasna politička odluka zemalja članica. Hoće li tu biti kakvih problema...?



- Sada je na redu Vijeće i politička odluka. I prethodna i aktualna Europska komisija Hrvatskoj su dale zeleno svjetlo i potvrdu o ispunjavanju svih kriterija. U svim svojim istupima i razgovorima obrazlažem kolegama u Europskom parlamentu da ulazak Hrvatske nije samo u našem interesu nego i u interesu cijele Europske unije. Predano štitimo vanjsku granicu i tako pridonosimo sigurnosti cijele Europske unije. Potresne scene iz 2015. godine i nekontrolirane stihijske migracije, kojima smo svjedočili i u Slavoniji, koja se zbog geografskog položaja među prvima suočila s migracijskim pritiskom, ne smiju se ponoviti. Svaka država ima svoj unutarnji politički kontekst, ali odluka o našem ulasku je prirodna, logična, u interesu cijele Europe i treba se stoga dogoditi bez nepotrebnog odgađanja.

Gledajući širu sliku, što Hrvatskoj donosi Schengen, koji su benefiti...?



- Ravnopravnost. Sigurnost. Bolja prometna povezanost. Gospodarski poticaj. Za hrvatske građane to znači slobodno putovanje po cijeloj Europskoj uniji bez graničnih kontrola i konačno ostvarivanje svih prednosti europskog članstva. Najizraženiji benefiti bit će za poduzetnike i izvoznike. Zbog svega toga ulazak u Schengen hrvatski je vanjskopolitički prioritet. Naše pristupanje najvećem prostoru slobodnog kretanja osigurat će bolju prometnu povezanost, povećanu gospodarsku suradnju, a i još djelotvorniju borbu protiv nezakonitih migracija.

Koliko će COVID putovnice zakomplicirati ili pojednostaviti ulazak i izlazak iz područja Schengena, ali i utjecati na turističku sezonu za RH dok još nismo u Schengenu?



- Nezapamćene restrikcije i stroga ograničenja slobode kretanja zbog pandemijskog zatvaranja teško su pogodili Europu u proteklih godinu dana. Zbog toga se na europskoj razini pokušava ujednačiti uvjete uoči ljetnih odmora. Digitalna EU COVID potvrda dokazivat će tri vrste podataka - da je osoba preboljela bolest, cijepljena ili negativno testirana, a ne postavlja nikakve nove zahtjeve ili formalnosti za ostvarivanje slobodnog kretanja. Upravo suprotno - ima za cilj smanjiti i ujednačiti često komplicirana pravila o putovanju i karantenama. Dakle, nije preduvjet slobodnog kretanja, ali je preduvjet oporavka turizma, desetine europskog gospodarstva.

Zato očekujem da će digitalne potvrde EU-a o COVID-u olakšati slobodu kretanja svim europskim građanima, pa tako i hrvatskim. Uvođenje standardiziranih i interoperabilnih potvrda, koje na ujednačen način primjenjujemo u svim državama članicama, napokon može omogućiti znatno viši stupanj mobilnosti. Za Hrvatsku je to posebno važno uoči ljetne turističke sezone. Potpuna tehnička spremnost Hrvatske, već u najranijoj fazi, ulijeva povjerenje kako je pred nama ljeto sličnije onima prije pandemije. Budući da bi se digitalne potvrde trebale koristiti u cijeloj Uniji pod jednakim uvjetima, neovisno o pripadanju Schengenskom području, ne očekujem ni u tom kontekstu posebne teškoće za hrvatske državljane.

Za kraj, pitanje o Vašoj novoj funkciji u EU-u. Naime, izabrani ste za potpredsjednika Odbora za umjetnu inteligenciju, što nam o tome možete reći...?



- To će biti još jedna prilika da pokažemo da Hrvatska može ravnopravno igrati utakmicu u razvoju i primjeni digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, rame uz rame s drugim državama članicama. Već danas imamo primjere globalno izvrsnih IT pothvata u Hrvatskoj, od Infobipa do inicijative Osijek Software City, Poduzetničkog inkubatora za gaming industriju u Novskoj ili Centra za umjetnu inteligenciju u Lipiku. Nove tehnologije mogu biti snažan poticaj razvoju hrvatskog i slavonskog gospodarstva i mogućnost za pronalazak kvalitetnog zaposlenja u našoj zemlji.

Umjetna inteligencija i moderne tehnologije donose i neka nova ekonomska, društvena i etička pitanja na koja ćemo morati odgovoriti. Pravila koja moramo donijeti utjecat će na naše živote, društvene, kao i na geopolitičke odnose. Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) ima zadaću definirati dugoročni europski plan u tom području. Krajnje je vrijeme da sitna politiziranja i jeftina prepucavanja zamijenimo ključnim temama naše budućnosti. (D.J.)