I pak se u pandemiji COVID-19 nismo svi zarazili čitanjem knjiga, iako bismo, jer želimo misliti najbolje o sebi i drugima, poželjeli da smo "višak vremena" i "manjak kulturne ponude" iskoristili baš za tu aktivnost - čitanje, umjesto, recimo, za maratonsko gledanje serija, čemu u posljednje vrijeme tepamo tuđicom binđanje.

Sanjati društvo u kojem nema imunih na pisanu riječ doista je lijepo, no znanost se ne bavi utopijom, nego realnošću. Tako su se za znanstveni odgovor na važno pitanje čitanja i čitateljskih navika pobrinuli Srđan Lukačević i Dino Radmilović, knjižničari iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, te prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Spomenuti je istraživački trojac, iza kojeg je već nekoliko zajedničkih stručnih radova, kao polazišnu točku svojeg istraživanja pretpostavio da je čitanost u 2020. veća nego 2019., ali i da su ispitanici zbog brige za vlastito zdravlje, bar u jednom razdoblju, radije posezali za elektroničkom knjigom nego se izlagali virusu odlascima u knjižnice i knjižare.



- Istraživanje je bilo namijenjeno osobama starijim od 15 godina, a provodilo se preko online ankete. Ukupno je u anketi prikupljeno reprezentativnih 2146 odgovora s područja cijele Hrvatske, od kojih je za potrebe ovog članka izdvojeno 827 odgovora koje su dali ispitanici iz Osječko-baranjske županije. Na anketu je odgovorilo 670 žena (81,0 %) i 155 muškarca (18,7 %). Kada je riječ o dobi ispitanika, najviše su odgovora dale osobe od 36 do 50 godina (42,2 %), potom ispitanici od 21 do 35 godina (30,4 %), slijedi skupina od 51 do 65 godina (14 %), ispitanici od 15 do 20 godina (8,7 %) te najmanje ispitanika starosti više od 65 godina (4,7 %). Po stupnju obrazovanja najviše ispitanih ima završen fakultet (51,1 %), potom srednju školu (24,3 %), slijedi poslijediplomski studij (10,8 %), viša škola (7,7 %) i na samom začelju ispitanici sa završenom osnovnom školom (5,8 %). Najviše ispitanika dolazi iz Osijeka, ukupno njih 602. Kada je riječ o članstvu u knjižnicama, 55,1 % ispitanika članovi su knjižnice na području OBŽ-a, a 44,7 % osoba to nije - upoznaje nas sa strukturom ispitanika prof. Petr Balog.

Ispitanici u znatnijoj mjeri preferiraju tiskane knjige, za koje se izjasnilo čak 88,9 % ispitanika. Elektroničke knjige preferira tek 11 % ispitanika, koje uglavnom čitaju u pdf formatu. Gledajući po dobi, najviše ispitanika koji preferiraju elektroničke knjige ima između 36 i 50 godina (48,4 %), a potom slijede oni od 21 do 35 godina (33 %). Slične podatke daje i pitanje vezano uz slušanje zvučnih knjiga - sluša ih samo 10.9 % ispitanika. Govoreći o čitateljskim interesima ispitanika, njih čak 81,1 % u slobodno vrijeme čita tiskane knjige.

Svakodnevno knjige čita 22,2 % ispitanika, povremeno tijekom tjedna 31,9 %, povremeno tijekom mjeseca 18,1 %, povremeno tijekom godine 21,5 %, dok 5,9 % ispitanih uopće ne čita knjige. Kada je riječ o vrsti literature, domaću i stranu podjednako preferira 373 ispitanika, domaću literaturu radije čita 80, a stranu 323 ispitanika. Kada je riječ o žanrovima, u samom su vrhu trileri, koje čita 45 % ispitanih, zatim suvremena književnost s 36,5 %, književne klasike čita 31,4 %, ljubavne romane 28, 8 %, povijesne 26,6 %, fantastiku 25,9 %, biografije 22,7 %, putopise 19,1 %, a stripovi i poezija na samom su začelju s oko 10 %. S druge strane, stručna literatura od posebnog je interesa za 37 % ispitanih, popularno-znanstvena za 26 %, publicistika za 17,7 %, a samo 1,7 % ispitanih čita duhovnu literaturu.



Najzanimljiviji dio istraživanja donosi istraživanje čitateljskih navika. "Dobiveni sirovi rezultati pokazuju da nekih znatnijih promjena u ukupnom uzorku kada je riječ o čitateljskim navikama - nema! Čitateljske navike, gledajući isključivo zbirne sirove podatke, nepromijenjene su u 2020. u odnosu prema 2019. Male razlike u postotnim poenima u istraživanim kategorijama sugeriraju da pandemija koronavirusa nije znatnije utjecala na navike čitatelja. Nijednu knjigu tako u 2019. nije pročitalo 5,6 % ispitanika, a u 2020. godini 7,4 % ispitanih. Jednu knjigu u 2019. pročitalo je 7 %, kao i njih 9,3 % u 2020. Još su manje razlike kod onih koji su u 2019. pročitali do pet knjiga, kojih je 28,8 % nasuprot onima u 2020. kojih je 27,7 %. U 2019. onih koji su pročitali do 10 knjiga je 18, 7 %, a u 2020. 16,1 %. Najmanje je promjena kod onih je koji su u 2019. pročitali više od deset knjiga, kojih je 39,8 %, dok je u 2020. više od deset knjiga pročitalo 39,3 % ispitanika", iznosi Dino Radmilović.

"Iako ukupni sirovi podatci ne pokazuju znatne promjene, znatnih promjena ima, što je ujedno i potvrda da pandemija različito utječe na čitateljske navike ispitanika. Promjena čitateljskih navika očituje se u migracijama prema povećanju odnosno smanjenu čitanosti kod gotovo svih kategorija, iako je najmanje vidljiva kod onih osoba koje čitaju više od 10 knjiga. Unutar ove skupine najmanje je izražena smanjena čitanost dok u ostalim kategorijama svjedočimo ispitanicima kod kojih je čitanost smanjena, ali i onima kod kojih je čitanost znatno povećana. U konačnici podatci niveliraju jedni druge, što stvara dojam u ukupnom uzorku da promjene u čitateljskim navikama nema", nadovezuje se Lukačević.

Prof. Petr Balog navodi kako detaljna analiza prikazuje najznačajnija odstupanja u tri kategorije. Od 58 osoba koje su u 2019. navele da su pročitale jednu knjigu, njih 46,6 % jednu knjigu je pročitalo i u 2020., čitanost je povećalo 27,6 % ispitanika, a njih 24,1 % izjasnilo se kako u 2020. nije pročitalo čak nijednu knjigu. Određena odstupanja vidljiva su i kod ispitanika koji su naveli da su u 2019. pročitali do pet knjiga. Od njih 237, u 2020. godini, 67,5 % pročitalo je do pet knjiga, čitanost je povećalo 13,9 % ispitanika koji navode kako su pročitali do 10 knjiga, ali je u isto vrijeme čitanost smanjena i kod 13,1 % osoba koje navode da su u pandemijskoj godini istraživanja pročitali tek jednu knjigu. Pad čitanosti vidljiv je i kod 155 osoba koje navode da su u 2019. pročitale do 10 knjiga. Tako je 25,8 % osoba navelo da je umjesto do 10 pročitalo do 5 knjiga, njih 17,4 % ipak je povećalo čitanost i navelo da je pročitalo više od 10 knjiga. Više od 10 knjiga u 2019. pročitalo je 328 ispitanika. I u ovoj skupini vidljiva su odstupanja prema smanjenoj čitanosti. Više od 10 knjiga i u 2020. pročitalo je 88,1 % ispitanika, do deset knjiga pročitalo je 6,7 % ispitanika, njih 3,7 % pročitalo je do 5 knjiga, 0,9 % osoba pročitalo je tek jednu knjigu, a 0,6 % nijednu. Otprilike u sličnim postotcima, promjena nema ni kod onih koji ni u 2019. ni u 2020. nisu pročitali nijednu knjigu. Od 46 ispitanika 84,8 % i dalje ne čita, jednu knjigu ipak je pročitalo 10,9 % osoba, do pet knjiga, 2,2 % jedna osoba i na kraju do 10 knjiga, 2,2 % također jedna osoba.



Gledajući strogo ukupne podatke, svi uključeni u promociju knjige i poticanje čitanja mogu biti zadovoljni, zaključuje prof. Petr Balog. Naime, čitateljske navike ispitanika negdje su nepromijenjene, negdje u minusu, drugdje u plusu. Do promjene čitateljskih navika u odnosu prema razdoblju prije pandemije, bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smjeru, došlo je kod 32 % ispitanika.

“Brojne su nepoznanice zbog koji ne možemo utvrditi zbog čega se kod pojedinaca čitanost povećala dok se kod nekih smanjila. Moguće je da je na navedeno utjecao stres i nemogućnost koncentriranja, višak slobodnog vremena ili manjak, primjerice zbog obveza vezanih uz djecu i online nastavu. U ovom trenutku ne možemo znati što je u istraživanom razdoblju na čitateljske navike utjecalo, ali sa sigurnošću možemo utvrditi da su kod dijela ispitanika one znatno promijenjene. Budući da čitanje izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva, ostaje uložiti dodatne napore kako bi knjigu i čitanje približili što širem krugu ljudi”, zaključuje Lukačević.