Ekonomija
VIŠAK NOVCA PLASIRAJU U MODERNU PROIZVODNJU HRANE

U poljoprivredu počinje ulaziti sve više bogatih pojedinaca
Objavljeno 9. lipnja, 2021.
Ulaganje u poljoprivredno zemljište bolje je i od ulaganja u zlato, kaže Kuterovac

Prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, u Hrvatskoj je evidentirano više od 160.000 poljoprivrednih gospodarstava, većinom OPG-ova, a njih oko 110 tisuća godišnje prima oko 320 milijuna eura poticaja. Među njima je oko 20 tisuća redovnih poreznih obveznika koji uredno plaćaju socijalne doprinose te se smatraju aktivnim poljoprivrednicima, a još najviše desetak tisuća preostalih blizu je stjecanju toga statusa, ali zbog niza razloga ne traže ga ili ne žele. Broj OPG-ova u Hrvatskoj čak je šest puta veći nego, primjerice, u Irskoj, a poticanje takvog načina poljoprivredne proizvodnje, upozorili su nedavno neki od ekonomskih analitičara, nije rezultiralo povećanjem produktivnosti. Ima li doista Hrvatska previše OPG-ova?



Opstanak


- Hrvatska ima prevelik broj registriranih OPG-ova jer se ne prati sustavno koliko ih se realno stvarno bavi poljoprivredom i živi od nje. Sustav "socijalne" poljoprivrede koji je napravila Hrvatska daje mogućnost da svatko može osnovati i registrirati OPG, a pojedine obitelji imaju na svojim kućnim adresama registrirano i po nekoliko OPG-ova zbog čega se stvara dojam da u poljoprivredi radi i od nje živi jako velik broj ljudi. Političari nisu skloni tome da poljoprivrednici koji obrađuju hektar zemlje ostanu bez pomoći ili za to da njih 80 tisuća ostane bez prihoda, ali njima država treba pomagati preko sustava socijalne skrbi, a novac koji se usmjerava za poticaje treba ići pravim proizvođačima. Od osobe koja godišnje dobije nekoliko tisuća kuna ne možemo očekivati neku realnu tržišnu poljoprivrednu proizvodnju, a takvih je sigurno 65 tisuća, zbog čega je posve jasno da se poticaji troše nenamjenski. I potpore za poljoprivrednu proizvodnju prima oko 110 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a prema njegovoj procjeni najviše 30 tisuća može se smatrati ozbiljnim proizvođačima. Hrvatska godišnje u poljoprivredu plasira oko šest milijardi kuna poticaja, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje nam je na 19 milijardi kuna, a to je dokaz da se poticaji raspršuju na jako velik broj korisnika. Hrvatska poljoprivredna komora ovih je dana održala dvije radionice u sklopu projekta CAP for US na kojima su prikazane poljoprivrede Italije i Slovenije. Ono što je vidljivo iz tih primjera je da njihove države potiču udruživanje, što je jedini realan način da poljoprivrednici opstanu na tržištu. Sudionici radionice ostali su iznenađeni da, primjerice, Slovenija nije uništila zadruge poput Hrvatske, nego su one nositelji otkupa i danas se 90 posto mlijeka trži preko njih. U Hrvatskoj o zadrugama nitko i ne priča, nego se priča o proizvođačkim organizacijama kojih je za sada oko 20, ali je, kako se sada čini, smisao udruživanja u njih jedino uzeti novac, od 100.000 eura, za njihovo funkcioniranje i tek rijetke proizvođačke organizacije imaju sustavni plan da se stvarno udruže - kaže Miroslav Kuskunović, vlasnik PR agencija za agrobiznis i novu poljoprivredu Kombinat 1969. Kuskunović dodaje kako je Hrvatska trebala prije ulaska u EU definirati tko su stvarni nositelji poljoprivredne proizvodnje (to je oko 30.000 OPG-ova) i njima davati potpore da postanu konkurentni i održivi i oni su trebali postati nositelji udruživanja i organizacije otkupa od onih malih koji se poljoprivredom bave kao dodatnom djelatnošću i koji nisu aktivni poljoprivrednici. - Nažalost, ta je prilika propuštena i jedino o čemu bi se trebalo razmišljati u nekom dugoročnom razdoblju je da se nekim zakonskim rješenjima i alatima "prisili" sve male OPG-ove s malom ekonomskom snagom da se udruže i da sami ne lutaju po tržištu i ostvaruju ambulantnu prodaju, koja je vrlo često u sivoj zoni. Nažalost, i nova strategija poljoprivrede koja se radi ne ulijeva povjerenje da će se hrvatska poljoprivreda odlijepiti od demagogije i opravdavanja da se nešto ne može zbog EU-a. Na ovaj način na koji se planira razvijati poljoprivredu vrlo vjerojatno ćemo i dalje zaostajati u odnosu prema drugim zemljama. Primjeri iz Slovenije pokazuju da njihovi OPG-ovi na relativno malim površinama (prosjek oko ili 7 ha) imaju uspješnu proizvodnju jer imaju diverzificiranu proizvodnju – proizvode sve i svašta, imaju svoje trgovine, prodaju robu drugih OPG-ova, ulažu i energiju koju prodaju na tržištu, a velika im je podrška njihova Poljoprivredna komora i Savjetodavna služba koje su u funkciji poljoprivrednika i rade s njima na terenu te ih savjetuju kako trošiti EU novac i gdje investirati - kaže Kuskunović i dodaje da tako danas Slovenija ima veću proizvodnju mlijeka od Hrvatske, a sve više mladih ulazi u proizvodnju mlijeka, dok je taj sektor u Hrvatskoj na rubu propasti.

Poticaji


Kuskunović ističe kako je vidljivo i u svijetu, ali i Hrvatskoj da u poljoprivredu sve više ulaze bogati pojedinci koji svoj višak novca plasiraju u razvoj proizvodnje, edukaciju i modernu proizvodnju.

- Imamo, isto tako, i jako puno onih koji su u poljoprivredu ušli radi stjecanja poticaja, a takvih je najviše u ekološkoj i stočarstvu gdje se uzima golem novac na pašnjake i travnjake. U Hrvatskoj o sumnjivom novcu u poljoprivredi i sumnjivim pojedincima koji koriste iznimno loš birokratski briselski sustav nitko ne govori - zaključuje Kuskonović.

Kada je riječ o ulasku bogatih pojedinaca u poljoprivredu, prema pisanju mnogih medija, i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bill Gates počeo je kupovati poljoprivredno zemljište i sada već posjeduje najviše poljoprivrednog zemljišta u Sjedinjenim Američkim Državama. Gates je nedavno kupio 100.000 hektara obradive zemlje u čak 18 saveznih država, a preračunano u četvorne kilometre riječ je o tisuću četvornih kilometara. S nedavnom najnovijom akvizicijom ta brojka učinila ga je novim najvećim privatnim vlasnikom poljoprivrednih zemljišta u Americi. Najveće površine zemlje ima u Louisiani, a slijede Arkansas i Nebraska. Zemlja je u izravnom vlasništvu ili u rukama kompanija koje su povezane s investicijskom tvrtkom osnivača Microsofta. Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge svinjogojaca i nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, smatra da je jedan od osnovnih razloga što bogati sve više ulaze u poljoprivredu isključivo to što imaju višak novca, a ulaganja u zemlju su sigurna jer nikada ne gubi vrijednost. - Ulaganje u poljoprivredno zemljište trenutno je bolje i od ulaganja u zlato koje ipak ovisi o kretanjima tržišta - kaže Kuterovac.

Bill Gates, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, počeo je kupovati poljoprivredno zemljište u SAD-u
Razvoj i širenje "superusjeva"
Mnogima djeluje neobično što je Bill Gates, čovjek koji stoji iza jedne od najvećih tehnoloških tvrtki na svijetu, i najveći zemljoposjednik. No već 2008. godine Bill i Melinda Gates objavili su da će dati više od 300 milijuna dolara za promociju malih zemljoradnika u Africi i Aziji, dakako onih koji se bave održivom poljoprivredom, a s visokim prinosima. Njihova dobrotvorno-investicijska kompanija ulagala je i u razvoj i širenje “superusjeva” otpornog na klimatske promjene i u krave muzare koje daju velike količine mlijeka. Hoće li svu “novonakupovanu” zemlju iskoristiti, odnosno za što će je iskoristiti, još se ne zna.
Možda ste propustili...