Smanjen unos soli za 2,5 grama dnevno može dovesti do znatnog snižavanja krvnoga tlaka. Na to su upozorili stručnjaci u ponedjeljak kada se na osječkom glavnom trgu obilježio Svjetski dan hipertenzije. Visok krvni tlak, upozorava spec. kardiologije Luka Kolar, bolest je koja se polako razvija, a simptome koji se javljaju, upozorava, valja liječiti na vrijeme.

- Nisu samo nasljedne osobine te koje dovode do visokoga krvnoga tlaka, već su tu i razni vanjski čimbenici od kojih je najvažniji unos soli. Događa se da se građani javljaju svojim liječnicima obiteljske medicine, odnosno zbog određenog zdravstvenog problema završe na hitnom prijemu i tek tada otkriju da, primjerice, imaju glavobolju upravo zbog visokog krvnoga tlaka – upozorava naš sugovornik, kao i na to da se terapija lijekovima kod visokog krvnoga tlaka treba uvesti tek ako se odabirom zdrave prehrane, odnosno bez velikog unosa soli, krvni tlak ne uspije stabilizirati. Međutim, prije lijekova, smatra, valja smanjiti unos masne hrane, a jesti više voća i povrća.

Da je Hrvatska na dobrome tragu kad je u pitanju unos soli potvrdila je Zrinka Mihaljević, viša asistentica na Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku, koja je u ponedjeljak, zajedno sa studentskom sekcijom “Fiziologija i imunologija”, organizirala na Trgu podjelu letaka s naglaskom na opasnosti krvnoga tlaka. Naime, ona kaže kako se Hrvatsko društvo za hipertenziju bavi ovim problemom otkako postoje javnozdravstvene akcije. U razdoblju od 2008. do 2019. godine, dodaje, dnevni unos soli smanjen je za 1,6 grama, što je velik uspjeh i daljnja motivacija za nastavak jer je hipertenzija jedna od vodećih bolesti koje dovode do smrtnosti.

- Ako je dnevni unos soli manji od 2,5 grama, možemo prevenirati visoki krvni tlak. Također, manjim unosom soli prevenira se smrtnost za čak 20 posto, a razvoj ostalih kardiovaskularnih bolesti za 25 posto. Dobra je vijest da je prošle godine u Hrvatskoj potpisan novi pravilnik kojim se dodatno smanjuje dopušten unos soli u pekarskim proizvodima – pojašnjava Mihaljević, dodavši da je u ovom dijelu Hrvatske najveći unos soli vezan uz prehrambene navike jer je slavonska prehrana bogata solju. Stoga ovom akcijom, upozorava, valja upozoriti na problem unosa natrijeva klorida koji se ne nalazi isključivo u kuhinjskoj, već u svim vrstama soli. Prevelik unos može izazvati moždani ili srčani udar, ali i bubrežne bolesti te razvoj pretilosti.