Kava, taj čarobni crni vrući napitak, mnogima je ritual na početku dana, no stručnjaci upozoravaju da u kavi treba uživati s mjerom.

Ovaj napitak ima više od tisuću sastojaka, među njima ugljikohidrate, proteine, ulja, kiseline i minerale. Organizam iz kave dobiva kalij, magnezij i kalcij, ali ne u količinama dovoljnim za dnevne potrebe. Važnije je to da sadrži klorogeničnu kiselinu koja je antioksidans. Ima otprilike 850 aromatskih spojeva od kojih mnogi nastaju tek tijekom procesa prženja, poput vitamina nijacina (B3) i melanoida, zaslužnih za njezinu smeđu boju. I oni imaju antioksidativan učinak, ali i vlakna korisna za dobar rad crijeva. Kofein može biti posebno opasan za osobe s kanalopatijom, rijetkim poremećajem elektrolitske neravnoteže srčanog mišića, jer im može potaknuti štetnu aritmiju. U visokim dozama kofein može biti toksičan, pa oni koji pretjeraju s kavom postaju nervozni, znoje se, pate od srčanih palpitacija ili nesanice.

Koliko se kave smije popiti ovisi o načinu pripravljanja i o vrsti kave. Robusta ima dva do tri puta više kofeina od arabike, a šalica filter-kave u pravilu ima više kofeina nego šalica espressa. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) kaže da je jednokratna doza od 200 miligrama kofeina sigurna. To su otprilike tri espressa. Tijekom dana možete bez brige udvostručiti tu dozu. No trudnice bi trebale biti opreznije jer su neki eksperimenti na životinjama pokazali da previše kofeina rezultira sporijim rastom ploda. EFSA smatra da je 200 miligrama dnevno sigurna količina za trudnice, ali treba imati na umu da kofeina ima i u čaju, kakau i čokoladi.

Kofein nije zabranjen mladima jer ga ionako nalazimo u čokoladi, gaziranim pićima i čokoladi. EFSA ima pravilo i za to: tri miligrama kofeina dnevno po kilogramu tjelesne težine su u redu. Šalica kave nije nikakva opasnost za dijete, no vjerojatno je neće htjeti ni kušati jer mu je pregorka. Čista kava gotovo da i nema kalorija, no s mlijekom i šećerom to je druga priča. Macchiato s punomasnim mlijekom ima kalorija koliko i užina. Može li se zaspati nakon kasne kave?

To zavisi od osobe do osobe, jer su neki osjetljiviji na kofein od drugih. Općenito, starijima se preporučuje da izbjegavaju espresso nakon večere jer njihov organizam sporije razgrađuje kofein. Ne treba zanemariti ni navike. Tko je naučio na kasnu kavu, neće imati problema sa spavanjem. Oni koji piju mnogo kave ‘otporniji‘ su na kofein, pa im treba više za isti učinak.

Kava jest stimulans, ali nije droga, ljudi su ovisniji o ritualu ispijanja jutarnje kave.

Fizički simptomi odvikavanja mogući su. Naime, prekinete li naglo s uobičajenom količinom kave, nekoliko bi vas dana mogla mučiti glavobolja. Suprotno uvriježenom mišljenju, kava ne dehidrira organizam. Ona potiče rad bubrega, pa je mokrenje češće. Ali pijući kavu apsorbirate i tekućinu. Kava samo kratkoročno povećava krvni tlak. Na dulji rok većina kavoljubaca o tomu se ne mora brinuti, premda postoje dvije iznimke. Ako vaš organizam vrlo sporo metabolizira kofein, moguć je povećan rizik od porasta krvnog tlaka. Zanimljiva je činjenica da pretilim muškarcima starijim od 70 godina kava može trajno povisiti tlak. Upravo zbog toga osobe s visokim tlakom ne bi smjele konzumirati više od tri šalice kave dnevno ili bi trebale posegnuti za beskofeinskom varijantom. Kavopije se ne moraju brinuti ni o srčanim i moždanim udarima ili aritmijama - sve dok ne pretjeraju. Jedna opsežna studija iz 2014. pokazala je da je rizik od moždanog udara najmanji u osoba koje kavu piju umjereno, a to su prosječno tri i pol šalice dnevno. Pretpostavlja se da antioksidansi u kavi štite od moždanog udara.

Prženje zrna kave može stvoriti supstancije koje su se pokazale kancerogenima, poput akrilamida. Instant kava ima više akrilamida od filter kave ili espressa. Usto, arabika sadrži manje akrilamida od robuste. Prženjem nastaje i kemijski spoj furan, koji se smatra kancerogenim, no uglavnom ispari tijekom kuhanja. Zato treba ostaviti šalicu da odstoji nekoliko minuta prije prvog gutljaja.