Suvlasnici stambenih zgrada u Osijeku i u pandemijom obilježenoj 2020. godini nastavili su ulagati u svoje nekretnine. No u nešto manjem opsegu. Najviše su se obnavljali ravni krovovi, koji ne prestaju zadavati glavobolje zbog loše hidroizolacije.

"Kada govorimo o većim investicijama na višestambenim zgradama u 2020. a koje su na upravljanju kod Zavoda za stanovanje, možemo istaknuti obnovu pročelja i krova prema javnom pozivu Grada Osijeka. Riječ je o obnovi iz

​spomeničke rente i sufinanciranju dijela troškova same obnove od Grada Osijeka. Tu je riječ o zahvatima na zgradama u Ulici Franje Krežme. Također, velik je broj investicija vezan uz kreditnu liniju Zavoda, odnosno obnovu iz sredstava zajedničke pričuve", kaže direktor Zavoda za stanovanje, Bojan Bodražić.

No uočava se kako je najveći broj investicija bio realiziran zbog hitnih situacija. Zbog COVID-a, s druge strane, mnogi su zastali s planovima vezanim uz obnovu isključivo radi poboljšanja energetske učinkovitosti.

"S obzirom na epidemiološke uvjete, kada govorimo o rekonstrukciji krovova, riječ je uglavnom bila o nužnim i hitnim radovima. Sanirano je osam krovova gdje je bila potrebna cjelokupna rekonstrukcija krovišta. Na isti je način obavljena i cjelokupna sanacija više pročelja. Također ističem da su ovisno o hitnosti i nužnosti radova provedeni i brojni manji zahvati na zgradama gdje je to bilo potrebno", kaže Bodražić.

Rezime ulaganja Osječana u obnovu stambenih zgrada tijekom 2020. godine ponovno je na površinu izbacio stari osječki problem - lošu hidroizolaciju, o kojoj građani povedu računa tek kada kvaliteta života suvlasnika stanova na najvišim stambenim etažama postane neizdrživa. Naime, analiza osječkog stambenog fonda upozorava na porazni podatak - najveći broj višestambenih zgrada u Osijeku prokišnjava ili ih izjeda vlaga zbog generalnog zanemarivanja i nebrige o instalacijama i krovištima. U tome je kontekstu najviše problema u stambenim naseljima sagrađenima sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, poput Sjenjaka, Vijenca Vladimira Nazora, Vijenca Gorana Zobundžije, Juga 2 i njima sličnih. Mahom imaju ravne krovove, kojima hidroizolacija propušta​.

No, kada su u pitanju problemi s krovovima, iz Zavoda ističu i nebrigu suvlasnika te neredovito održavanje.

"Krovovi su jedan od najvažnijih zajedničkih dijelova svake zgrade. Moraju se pravilno održavati, čime se njihov vijek produžava. Ono što svakako preporučujemo korisnicima naših usluga povremeni su pregledi krovova te, prema potrebi, čišćenje od lišća i drugih nečistoća u okviru godišnjih planova i programa, ovisno o potrebama same zgrade. Veće probleme na krovovima izaziva nečistoća nakupljena u odvodnim rinama ili slivnicima. Stanje krovova ovisi o dotrajalosti pokrova, vrsti pokrova, održavanju pokrova tijekom vremena i drugim utjecajima. Ako se radi o manjim popravcima, oni se obavljaju iz redovitih novčanih sredstava zajedničke pričuve, a veće popravke, odnosno sanacije krovova, najčešće obavljamo kreditiranjem suvlasnika uz sufinanciranje kamata od Grada i Županije. Svakako treba istaknuti da Zavod u okviru svoje naknade dodatno ne naplaćuje izradu troškovnika u ime i za račun suvlasnika za popravke i sanaciju krovišta na zgradama koje su na upravljanju kod Zavoda, odnosno obavlja besplatan nadzor nad predmetnim radovima, što suvlasnicima znatno smanjuje troškove radova", kaže Bodražić.