Rizično ponašanje je pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost te nepravilna prehrana
Objavljeno 3. svibnja, 2021.
Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. U razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, pa tako i kod nas, kardiovaskularne bolesti (KVB) glavni su uzrok smrtnosti, a drugi vodeći uzrok smrti radnoaktivne populacije (20-64 godine starosti). Kardiovaskularne bolesti značajan su javnozdravstveni problem, jer izazivaju veliko ekonomsko opterećenje zbog troškova liječenja i smanjene produktivnosti zbog izostajanja s posla, izazivaju nesposobnost, invaliditet i prijevremnu smrtnost.
Uzimajući u obzir sve rizičnije ponašanje populacije, poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i nepravilne prehrane, i to već u ranoj životnoj dobi, nužno je započeti s mjerama prevencije rizičnih čimbenika za nastanak KVB-a uz promicanje zdravih životnih stilova.
Unaprjeđenje i promicanje zdravlja prve su mjere u nizu intervencija u prevenciji KVB-a, kojima je cilj stvaranje takve životne i radne sredine (poput zdravih uvjeta stanovanja, uvjeta rada, prehrane, omogućavanje rekreacije i tjelesne aktivnosti, jačanja društvene potpore...), koje će pozitivno utjecati na zdravlje, odnosno neće štetiti zdravlju. Izbjegavanje i smanjivanje nezdravih načina života i svih rizičnih čimbenika (prestanak pušenja, povećanje tjelesne aktivnosti, smanjenje prekomjernog unosa zasićenih masti i soli, smanjenje prekomjerne tjelesnu težine...), uz odabir za zdravlje poželjnih ponašanja nastoji se spriječiti razvoj bolesti. Pravodobim otkrivanjem prvih znakova bolesti putem sistematskih pregleda, samopregleda te drugih dijagnostičkih postupaka moguće je uspješno intervenirati, odnosno poduzeti odgovarajuće terapijske mjere u svrhu sprječavanja pogoršanja bolesti, razvoja komplikacija i nesposobnosti.
J.Kn.