Prvi krug devetih lokalnih i područnih (regionalnih) izbora u Hrvatskoj održava se za dva tjedna, 16. svibnja, a predaja stranačkih, koalicijskih i nezavisnih lista s imenima kandidata završena je u četvrtak u ponoć. To znači da ćemo sljedeća dva tjedna svjedočiti njihovim službenim predizbornim aktivnostima, iako one neformalne traju već neko vrijeme), u pokušaju da u kampanji privuku naklonost što više neodlučnih birača.

Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, a redovni izbori uvijek se održavaju treće nedjelje u svibnju, svake četvrte godine, i raspisuje ih Vlada. Pravo glasa imaju svi punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, a to pravilo važi i za sve one čija su imena na listama.

Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, što znači da, kako bi bili izabrani već 16. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ne uspije li to nijedan od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti onaj kandidat koji dobije veći broj glasova.

Glasnogovornik i član Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Slaven Hojski kaže da su lokalni i područni (regionalni) izbori tehnički i inače najzahtjevniji, a i teret provedbe je prije svega na općinskim, gradskim i županijskim izbornim povjerenstvima, koja zaprimaju kandidature, objavljuju pravovaljane liste i cijele ove izbore zapravo vode.

- Kada je riječ o zahtjevnosti, uz to što smo imali prošle godine na parlamentarnim izborima epidemiološki okvir, koji ćemo imati i sada, ovi su izbori dodatno zahtjevni i zbog Sisačko-moslavačke županije, gdje smo detektirali da 51 biračko mjesto nije u funkciji, pa će 25 biračkih mjesta morati biti u šatorima, na najbližem mogućem mjestu uz dosadašnja birališta. Ovo su izbori za općinske načelnike i vijeća, gradonačelnike i gradska vijeća, župane i županijske skupštine, plus zamjenike iz reda nacionalnih manjina, kao i zamjenike općinskih načelnika iz reda hrvatskog naroda, tamo gdje je hrvatski narod u manjini. Znači, imamo 1232 vrste različitih izbora, odnosno, plastičnije rečeno, 1232 vrste različitih glasačkih listića. Ono po čemu su specifični ovi izbori, jest to što se može glasati isključivo u mjestu prebivališta. Ako se toga dana, 16. svibnja (ili 30. svibnja za drugi krug izbora), ne zateknete u mjestu prebivališta nećete moći glasati u drugom gradu ili općini, jer je takav zakon - podsjeća Hojski.

Prema njegovim riječima, i inače su lokalni izbori najzahtjevniji s obzirom na veliku tehničku pripremu i velik broj listića, a uz ovu epidemiju i dio Hrvatske koji je stradao u potresu, Hojski kaže da su ovo jedni od najizazovnijih izbora s kojima se Državno izborno povjerenstvo susretalo, ako ne i najizazovniji u zadnjih 20-ak godina.

- Imamo ponovno preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za rad izbornih tijela, prikupljanje potpisa i za izborne skupove. Za rad izbornih tijela vrlo je važna preporuka, jer su se prošle godine kandidature primale kod nas u DIP-u, na jednom mjestu, u zgradi Sabora. I mi smo imali kontrolu situacije vezano uz epidemiju. Sada je to bilo mnogo izazovnije, jer su se liste primale na 576 mjesta, koliko imamo jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tako je svako općinsko, županijsko ili gradsko povjerenstvo kod primanja kandidatura moralo vidjeti koliko im je velika prostorija, koliko ima članova koji zaprimaju kandidaturu da bi mogli reći kandidatima koliko je ljudi moglo predati kandidature, s obzirom na epidemiološki okvir - koliko se ljudi može okupiti prema odluci nacionalnog i županijskog stožera - ističe Hojski.

Dodaje i kako su ovo prvi lokalni izbori gdje je kompletan informacijski sustav DIP-a za nadzor financiranja u funkciji, što su već "testirali" svi sudionici izbornog procesa na europskim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima. S obzirom na to da mnogo kandidata sudjeluje samo na lokalnim, treba istaknuti da se sva izvješća, sedam dana prije i 30 dana nakon, unose u informacijski sustav DIP-a, te se točno vidi kada je što uneseno, u sekundu. To znači, dodaje Hojski, da nema više izvješća na papiru niti trčanja na poštu zadnji dan, primjerice u 18.55 sati, ili ako pošta dulje radi, u 23.52 sata, nego se sve unosi u informacijski sustav.

- Ozbiljne su zadaće vezane uz nadzor financiranja i izvješća, ozbiljne su poslije i sankcije, odnosno prekršaji i kazne, pa molim sve koji ulaze u ovu utakmicu da i taj segment ne zanemare, nego dobro pogledaju koje su im obveze. Sve je na našim mrežnim stranicama propisano, koje su im obveze, i što sve moraju napraviti. Vezano uz epidemiju, napominjem da ćemo probati dogovoriti s medijskim kućama i Hinom, ako bude gužva na određenim biračkim mjestima, gdje glasa ili državni vrh ili određeni kandidati zanimljivi javnosti, da bude samo jedna kamera, uglavnom HTV-a, i jedan fotoaparat te da oni onda daju signal drugima. A izvan biračkog mjesta, na otvorenome, onda budu izjave. Da nemamo, kao zadnji put, na nekoliko biračkih mjesta, da je željelo ući 20 ili 30 novinara u malu učionicu, što nije moguće zbog epidemioloških mjera - rekao nam je Hojski.

Podsjeća i kako se na ovim izborima bira 10-ak posto manje članova predstavničkih tijela, jer je zakon izmijenjen, a imate i mnogo manje zamjenika načelnika ili gradonačelnika. Treba reći kako na ovim izborima nema preferencijalnog glasovanja, pa će na listama biti ime stranke ili koalicije plus nositelj, ili kandidatska lista grupe birača plus nositelj. Da to postoji i na ovim izborima bilo bi to, primjerice, 47 imena za Gradsku skupštinu Zagreba puta, recimo 20-ak lista, što bi bilo čak 940 imena. "To bi se onda moralo stvarno drukčije rješavati, ne više s papirnim ‘plahtama‘. Ima već i nekih ideja, ali o tome ćemo kada bude vrijeme za to", zaključuje Hojski.

Svemu dodajmo i da je srijeda, 5. svibnja, rok do kojega birači, uoči lokalnih izbora, mogu podnijeti zahtjev za dopunom i ispravkom podataka upisanih u registar birača. Zahtjevi za dopunu ili ispravak mogu se podnositi u nadležnim upravnim tijelima koja vode registar birača u županijama, odnosno u Gradu Zagrebu, prema mjestu prebivališta. Birači mogu pregledati svoje podatke upisane u registar birača putem poveznice Ministarstva pravosuđa i uprave: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/.

Radi bolje budućnosti ove države, treba na kraju pozvati sve birače da u što većem broju iziđu na izbore, jer čak i oni koji dijelom razočarani svim političarima, sigurno imaju one koji su im manje, a koji više neprihvatljivi, pa bi sukladno tome svojim glasom trebali pokušati pridonijeti da se i njihova volja osjeti na rezultatu izbora.