Pravoslavni kršćani će u nedjelju, 2. svibnja, proslaviti svoj najveći blagdan Vasrks. To je onaj isti Uskrs koji su katolici i zapadni kršćani već proslavili nešto ranije. Razlog tome su dva različita kalendara prema kojima se Zapadna i Istočna Crkva ravnaju. Središnji događaj kršćanstva je uskrsnuće Isusa Krista do koga je došlo nakon njegove muke i smrti.

To je ono što je zajedničko u obje Crkve. U srpskom jeziku oba naziva, Uskrs i Vaskrs, su punopravna. Ovaj drugi dolazi iz crkvenoslavenskog jezika. Isusovo uskrsnuće označava pobjedu života nad smrću te dobra nad zlim. Srpski patrijarh Porfirije u svojoj uskrsnoj poslanici između ostalog kaže:
- Našu tugu Velikog petka i Velike subote, dok smo pratili Hrista Gospoda od Getsimanije do Golgote, Gospod odjednom izmijeni i uvede nas u vaskršnju radost. To je, kao što kaže crkveni pjesnik, poseban dan! To je dan Vaskrsenja. To je blagodatna snaga Vaskrsenja koju niti od Boga izabrani sinovi Izrailjevi niti mudri Grci nisu mogli shvatiti. Prvi govorahu da je propovijed o Vaskrsenju "bezumlje", drugi pak da je to "ludost". A upravo kroz to što je za prve bilo "bezumlje", a za druge "ludost", Gospod je pokazao veličinu božanske blagodati i moći. Znajući to iskustveno, radujmo se, braćo i sestre, i veselimo se kličući jedni drugima: Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

Prazniku Vaskrsa prethodio je Veliki ili Časni post odnosno Sveta četrdesetnica tijekom kojeg pravoslavni kršćani slijede sličnu gestu Isusa Krista, suzdržavajući se hrane. Post je obilježio i Strasnu sedmicu (u katolika je to Veliki tjedan). Vaskrs ili Uskrs po julijanskom kalendaru čestita se riječima "Hristos vaskrse!", a odgovor glasi: "Vaistinu vaskrse!". Dobrodošla je i čestitka: "Sretan Uskrs!". Srbi su najbrojnija manjina u Osijeku. Prema zadnjem popisu stanovništva ima ih 6751 što predstavlja 6,25 posto. D.Celing