Od četvrtka, 22. travnja, na drugom katu zagrebačke Galerije Klovićevi dvori moći će se pogledati izložba "Umjetnost slavonskog plemstva - vrhunska djela europske baštine" autorica Jasminke Najcer Sabljak, povjesničarke umjetnosti i docentice na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, i Silvije Lučevnjak, povjesničarke umjetnosti i ravnateljice Zavičajnog muzeja Našice. Ta dugo i pomno pripremana reprezentativna izložba predstavit će javnosti oko 250 predmeta, ponajviše slika, koje su od početka 18. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata, pa i nakon toga, prikupile najpoznatije plemićke obitelji istočne Hrvatske.

Građa koja se predstavlja sintetizira dvadesetogodišnje napore na istraživanju teme povijesti likovnih zbirki slavonskog plemstva i naglasak stavlja na djela štafelajnog slikarstva, koja i dominiraju istraženim zbirkama, uz nešto skulptura, grafika, arhivskog materijala i djela primijenjene umjetnosti, a arhitektura je predstavljena fotografijama objekata, odnosno multimedijom.

- S obzirom na ograničenost izložbenih prostora predstavlja se tek malen, ali vrlo reprezentativan izbor iz istraženih zbirki. Nastojalo se izabrati "najbolje od najboljega", no od nekih se djela moralo odustati zbog nemogućnosti posudbe ili tehničkih zapreka prilikom postavljanja izložaka. Vrlo zahtjevan bio je i proces dogovora s vlasnicima izložaka, jer ta je građa danas raspršena na brojne javne i privatne zbirke u domovini i inozemstvu. Pomoć u tome pružili su slavonski muzeji od Iloka do Virovitice, a posebno osječki Muzej likovnih umjetnosti i Muzej Slavonije Osijek, koji su i partneri ovoga projekta - ispričala je Lučevnjak.

Izlošci su organizirani u ukupno 12 izložbenih cjelina koje, dijelom kronološki, a dijelom tematski, prate razvoj plemićkih zbirki na području istočne Hrvatske. Posjetitelji će se preko izložaka, fotografija i pratećih legendi moći upoznati s djelima koja su skupile obitelji Adamović, Cseh, Eltz, Hilleprand von Prandau, Janković Čalmanski, Janković Daruvarski, Khuen, Mihalović, Normann-Ehrenfels, Odescalchi, Pejačević i Turković. Cilj je izložbe, kaže Lučevnjak, prezentirati stupanj trenutne istraženosti likovnih zbirki slavonskog plemstva te valorizirati te kolekcije na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Većina izloženoga materijala u Galeriji Klovićevi dvori rijetko je dostupna javnosti, a posebno će biti zanimljiva djela koja nisu nikada izlagana.

- Primjerice, prvi će put u javnosti biti izloženi portreti članova obitelji plemenitih Mihalovića iz Feričanaca te portreti obitelji Adamović iz njihove barunske grane. Iznimno nam je zadovoljstvo najaviti i djela iz ostavštine obitelji Eltz, koja su iz vukovarskog dvorca nakon Drugog svjetskog rata bila transportirana na područje današnje Republike Srbije i donedavno se nije ni znalo da su sačuvana. Pronašli smo ih u fundusu Galerije Matice srpske u Novom Sadu i zahvaljujući suradnji s tom uglednom galerijom bit će posuđena za ovu izložbu te će ih se moći vidjeti u Hrvatskoj nakon niza desetljeća - rekla je Lučevnjak.

S obzirom na stupanj istraženosti likovnih zbirki plemićkih obitelji, na izložbi će biti najzastupljenije one koje su najbolje istražene, ali s nastojanjem da se prikaže bar poneko djelo i iz onih zbirki koje do sada nisu temeljito istražene. Neke su zbirke danas toliko neistražene, odnosno nedostupne stručnjacima, da ih se može prezentirati tek fotografijom dvoraca u kojima su nekada postojale, no odabir materijala na izložbi dovoljno je reprezentativan i pokazuje da je likovna baština slavonskih plemićkih obitelji iznimno važan dio hrvatske, ali i sastavni dio europske baštine.

- Nažalost, neke su nam zbirke gotovo nepoznate. Primjerice, likovna baština obitelji Jankovića Voćinskih ili obitelji Esterhazy, koja je imala posjed u Dardi. No kontinuirano se pronalaze nova djela i pristižu nove informacije, primjerice za potrebe izložbe dvaju vrijednih portreta iz ostavštine Jankovića Čalmanskih, gotovo zaboravljene, a važne srijemsko-slavonske obitelji, djela posuđuju njihovi nasljednici, jer su sačuvana u plemićkoj obitelj Knobloch, podrijetlom iz Osijeka. U svakom slučaju, pred nama je još puno tema za istraživanje, koje čekaju mlade stručnjake! - poručuje Lučevnjak i napominje potrebu obnove dvoraca u kojima su nekoć živjele plemićke obitelji te njihova uključivanja u kulturni i turistički život istočne Hrvatske.