Izložba pod nazivom "Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. - Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi" priprema se u povodu obilježavanja 50 godina od smrti gradonačelnika Većeslava Holjevca 1970. godine, a bit će otvorena sutra, 20. travnja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Cilj izložbe je prezentirati urbanističku viziju i arhitektonske dosege Zagreba Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. godine. Simbolički, uz pedesetu obljetnicu gradonačelnikove smrti, prikazuje se 50 tematskih, reprezentativnih primjera zagrebačkih urbanističko-arhitektonskih ostvarenja građenih, projektiranih ili planiranih u Holjevčevu mandatu. Predstavljena su i tri ključna, strateška urbanistička dokumenta za razvoj Zagreba donesena u to vrijeme. Eksponati uključuju građu iz obiteljske arhive Tatjane Holjevac, urbanističke dokumente, publikacije i filmove, fotografije te Holjevčeve memorabilije. Ova ostavština do danas predstavlja neprocjenjiv doprinos graditeljskoj i kulturnoj baštini grada Zagreba.

Izložba donosi odabrane biografske podatke o Većeslavu Holjevcu. Javnosti najpoznatiji kao gradonačelnik Zagreba, Holjevac je također obnašao i niz drugih manje poznatih, ali značajnih i zanimljivih vojnih i političkih, te rukovodećih funkcija. Uz obiteljsku arhivu Tatjane Holjevac, tu je i građa velikog broja gradskih i nacionalnih institucija: Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja grada Zagreba, Muzeja arhitekture HAZU, Državne geodetske uprave, Državnog arhiva u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jadran filma i Zagreb filma.

Urbanističko-arhitektonsko istraživanje o Zagrebu Većeslava Holjevca proveo je arhitekt prof.dr.sc. Ivan Mlinar, a biografsko istraživanje o Većeslavu Holjevcu proveo je povjesničar doc. dr. sc. Hrvoje Klasić. Autori izložbe su Ivan Mlinar i Hrvoje Klasić. T.K.