Proizvodnja ljekovitog bilja, posebice kamilice, zbog stabilnih i unaprijed ugovorenih otkupnih cijena sve je zanimljivija hrvatskim poljoprivrednicima.

Kamilica je prošle, 2020. godine zasijana na 5543 hektara, a njezinom su se proizvodnjom bavila 492 poljoprivredna gospodarstva, pokazuju podatci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a prema posljednjim dostupnim podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini u Hrvatskoj je žetvena površina pod ljekovitim, aromatskim i začinskim biljem iznosila 9233 ha, a te ga je godine proizvedeno 6323 tone.


Govorimo li o deset najvećih proizvođača ljekovitog bilja u našoj zemlji, svih deset dolaze iz kontinentalnog dijela, njih devet iz Slavonije, odnosno njih pet iz Virovitičko-podravske županije, a na prvom mjestu je tvrtka DAM d.o.o. iz Lozana s područja općine Špišić-Bukovica, koja je danas vodeći proizvođač kamilice u RH.


Tvrtka je počela raditi od gotovo potpune nule 1998. u dnevnom boravku obitelji Mareković, a danas godišnje proizvede 1000 tona "ekološkog cvijeta", a konkurenciju ima u proizvođačima u Egiptu, Argentini, Poljskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Ono što je važno reći, tvrtka DAM d.o.o. proizvodi ljekovito bilje na kontroliran i siguran način, a čiju kvalitetu jamče implementirani sustavi kvalitete HACCP, ISO 9001:2008, uveden 2008. godine, te sustav GLOBAL G.A.P. uveden 2015. godine.


– Radio sam 15 godina u tvrtki Hrvatski duhani, a i dugi niz godina sadili smo duhan i kamilicu. Po duhanu smo bili jako poznati. Moj otac Alojzije Mareković u bivšoj je državi bio prvak po prinosu duhana – priča Mareković o prvim danima obrta iz kojeg se kasnije razgranala i tvrtka DAM.


Supruga Snježana, koja mu je uvijek bila podrška, sjeća se da im je ured bio u dnevnom boravku, a u jednoj pokrajnjoj prostoriji imali su dva stroja za obradu kamilice. Te 1998. godine odlučili su prestati saditi duhan i orijentirati se samo na kamilicu. Osim što su od 1998. godine narasli od malih do velikih, puno se stvari promijenilo za Marekoviće.

– Sjećam se da nismo imali potrebnu jačinu struje, a i voda je bila problem kao i rasvjeta. No sve se, srećom, promijenilo i tvrtka se razvila. Trenutno imamo 45 zaposlenih u tvrtki te još 25 u obrtu, a polovina su sezonci. Obrađujemo oko 500 hektara zemlje. Na 420 hektara vlastite proizvodnje je kamilica ekološki certificirana, a na 80 hektara je konoplja. Sve to je vlastita proizvodnja. Imamo 20-ak kooperanata koji na još 800 hektara uzgajaju kamilicu, a koji dolaze s područja Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske županije – kaže Mareković.


Podneblje Virovitičko-podravske županije inače je vrlo povoljno za proizvodnju kamilice, daje kvalitetno eterično ulje. Zbog čistoće zemlje nema problema s teškim metalima, a ova kamilica iznimno je cijenjena na europskom i svjetskom tržištu, pa je stoga potražnja velika i plasman nije problem, kažu Marekovići, koji sve što proizvedu – izvezu. Najveći dio, 90 posto, ide u Njemačku, ostatak u Španjolsku, Portugal, SAD… Marekovići su prošli i na nekoliko mjera EU fondova.

- Na mjeri 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava sektor biljne proizvodnje naš OPG Snježana Mareković dobio je znatna sredstva. Ukupna investicija bila je 4.030.756,95, a nepovratna sredstva bila su 2.015.378,48 kuna. Iskoristili smo to za izgradnju skladišta za jednogodišnje i višegodišnje ljekovito bilje i kupnju poljoprivredne mehanizacije i opreme (traktor, teleskopski utovarivač, utovarna košara za teleskopski viličar, plugovi, prekretač, rotodrljača, sijaćica, traktorska prikolica, tanjurača, podrivač, aplikacijski GPS kontroler, bočna kosilica, pet berača za kamilicu, gruber, pumpe za navodnjavanje) - kaže Marijanov sin Mario Mareković te naglašava kako je tvrtka zadovoljna cijenom otkupa kamilice.



- Problema s cijenom nemamo jer su cijene ugovorene unaprijed, a na nama je samo da održavamo kvalitetu koju zahtijeva Europska unija u pogledu pesticida i uljnosti, ali dajemo sve od sebe kako bi naša kamilica bila na iznimno visokom nivou, što pokazuje i tržište - zaključuje Mario Mareković.