Osječki pododbor Srpskog kulturnog društvo Prosvjeta iskoristio je mogućnost da dio novca namijenjen za programe koji se nisu mogli održati zbog epidemije koronavirusa preusmjeri na uređivanje prostora i nabavljanje namještaja i druge opreme potrebne za svoj rad.

- Kada je 2018. godine preuzeo vodstvo osječkog pododbora Prosvjete, kolega Zdenko Čikara me pozvao da zajedno pokušamo održati rad. Mi smo već tada došli na ideju da pokušamo preurediti postojeći prostor u Ulici Matije Gupca 32. Ipak, naš prioritet bio je da očuvamo članstvo i napravimo dovoljno programa kako bi pododbor nastavio s radom. Već iduće, 2019. uspjeli smo napraviti dvadesetak programa, što je bilo izvrsno u odnosu prema samo četiri odrađena u 2018. U 2020. smo ušli s ambicijom da održimo 25 programa. Kada se pojavila pandemija, Savjet za nacionalne manjine odlučilo je da se umjesto na programe novac preusmjeri na kupnju opreme i unutrašnje uređenje manjinskih institucija. Mi smo to objeručke prihvatili jer smo i godinama ranije planirali promijeniti vizualni identitet prostora pododbora. Od kada je taj prostor kupljen prije otprilike petnaest godina nismo imali dovoljno novca za njegovo unutarnje uređenje. Svih ovih godina naši članovi su nam darovali svoj stari namještaj. Netko izvana, tko je ovdje dolazio, mogao je dobiti pogrešnu sliku o srpskoj zajednici kao zapuštenoj i izgubljenoj u vremenu. Vjerujem da je takav interijer odbijao mlade ljude da nam se pridruže i sudjeluju u našim programima. Promijenili smo namještaj, kupili videokameru i klavijature - objasnio nam je Velibor Zirojević, potpredsjednik pododbora.

U vrijeme pandemije u osječkom pododboru dio svojih programa prenosili su preko interneta. SKD Prosvjeta Osijek ima i svoj kanal na YouTubeu. Važan novi projekt Prosvjete je Glazbena sekcija, koju vodi profesorica klavira i magistrica glazbe Jelena Ajduković. Otuda i potreba za instrumentom.

Velibor Zirojević naglasio je kako su osječkom pododboru ipak najvažniji kulturni programi koji su sve do izbijanja pandemije bili ostvarivani zahvaljujući blizini granice sa Srbijom, a naročito Beogradom i Novim Sadom, odakle je dolazio najveći dio gostujućih predavača bez obzira na to je li riječ o povjesničarima ili književnicima. D.Celing