Objavljeno 16. travnja, 2021.
- Važno je da država reformama želi stvarati okružje pogodno za jačanje privatnog sektora - naglasila je Petir
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Hrvatska će u idućih sedam godina na raspolaganju imati ukupno 30 milijardi eura, odnosno 227 milijardi kuna, a u kojemu su predviđena i sredstva za sedam distributivnih centara za voće i povrće.
Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da ovaj dokument sadrži i reforme i investicije u iznosu od 6,3 milijarde eura koje treba promatrati cjelovito s 24,5 milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 10 godina.
"Ta su sredstva važna kako bismo se nakon gospodarske krize izazvane pandemijom COVID-19 oporavili i postali snažniji, ali kako bismo pridonijeli i obnovi kuća i objekata stradalih u razornim potresima koji su prošle godine pogodili Hrvatsku", rekla je Petir.
Podsjetila je, da bi se sredstva za oporavak i otpornost koristila, osim za zadovoljavanja triju kriterija koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju te zaštitu okoliša, nužna je provedba reformi koje su preduvjet za realizaciju investicija.
"Novac neće padati s neba, već je pred nama odgovoran posao koji zahtijeva potpunu predanost i opredjeljenje za postizanje veće konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te podizanja kvalitete usluge i života građana", rekla je Petir, naglasivši kako smatra važnim istaknuti činjenicu da se Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom pozicionirala tako da se u ovaj plan uvrste komponente u kojima se hrvatske tvrtke mogu angažirati bez obzira na to o kojoj je proizvodnji riječ
"Važno je da država svojim reformama želi stvarati okružje pogodno za jačanje privatnog sektora. Svjesna sam da su pregovori s Europskom komisijom još uvijek u tijeku te zato raspravljamo o sažetku, a ne o cjelovitom dokumentu", rekla je Petir. U planu je izraženo opredjeljenje za razvoj poljoprivrede i stvaranje prehrambene sigurnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora koja se danas bori s mnogobrojnim izazovima. Petir navodi kako se u dokumentu ističe važnost poticanja udruživanja i suradnje kroz proizvođačke organizacije te upozorava na to da za to postignuće zahtjeve za uspostavu proizvođačkih organizacija treba pojednostaviti. Predlaže potpore i drugim oblicima udruživanja poljoprivrednih proizvođača poput, primjerice, zadruga, što bi, kako ističe, uvelike omogućilo nabavu nove i kvalitetne mehanizacije koja je potrebna, s obzirom na to da je prosječna starost traktora u Hrvatskoj 31,42 godine. "Dobro je da ovaj dokument prati Strategiju razvoja poljoprivrede u kojoj je predviđeno 20 distributivnih centara za voće i povrće, a njih sedam gradit će se upravo novcem iz ovog plana. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti planirano je gotovo milijardu kuna za poljoprivredu, dok je u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije osigurano gotovo pet milijardi eura za naše poljoprivrednike i razvoj hrvatskog sela.
Zdenka Rupčić
Hrvatska uvela dobrovoljni standard kvalitete
Hrvatska je uvela dobrovoljni standard kvalitete "Dokazana kvaliteta" koji je prvo registriran upravo u sektoru voća, a koji će omogućiti potrošačima informaciju da kupuju voće domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje, rekla je Petir, istaknuvši da bi za uspostavu sustava pametne poljoprivrede (imajući u vidu prosječnu dob poljoprivrednika) od velike pomoći bila učinkovita javna uprava te savjetodavna služba koju treba ojačati jer sada jedan savjetnik dolazi na 585 poljoprivrednih gospodarstava, što je nedostatno, kaže Petir.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026 prati Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede