Premijer Andrej Plenković u srijedu je u Saboru predstavio i branio Nacionalni plan oporavka i otpornosti do 2026., dokument koji sadrži projekte ukupno vrijedne više od 49 milijardi kuna.

Izrada i dostava ovog plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost od 2021. do 2023., u okviru kojeg su Hrvatskoj na raspolaganju nepovratne 6,3 milijarde eura (47,5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27,1 milijarda kuna) zajmova.

Saborska oporba premijeru i Vladi zamjerila je što se raspravlja samo o sažetku plana, a ne i o cjelovitom dokumentu te poručila kako Vlada krije plan "kao zmija noge". Kritizirala je i iznose koji su u NPOO-u namijenjeni privatnom sektoru te navela, između ostaloga, da je o Planu izostao dijalog sa socijalnim partnerima. S druge strane, premijer je odbacio sve kritike te pozvao na što je moguće širi konsenzus o NPOO-u.

"Ovo je generacijska prilika oko koje, ako možemo, trebamo stvoriti što je moguće širi konsenzus", odgovorio je na opasku Marka Pavića (HDZ) da se čini kao da je oporbi žao da smo "izvukli" tolika sredstva. "Možda malo i glume da im je žao", rekao je premijer te odbacio oporbene teze da Hrvatska "prosi" u Europskoj uniji. "Ne prosimo mi, nego se zauzimamo da Hrvatska ulovi korak sa zemljama koje su u Uniji duže od nas, da budemo učinkovitiji i brži negoli smo bili u vrijeme kad je SDP bio na vlasti“, odgovorio je premijer SDP-ovim zastupnicima.

Činjenicu da je Hrvatska, uz Grčku, dobila najviše sredstava po glavi stanovnika, Siniša Hajdaš Dončič (SDP) pripisao je "našem siromaštvu". "U šest godina vaše vlasti, Hrvatska je postala ono što je Kosovo bilo u bivšoj Jugoslaviji", predbacio je premijeru.

"Izborili smo se za velika sredstva, jer mislimo da nam trebaju, bit će korisna i vama i hrvatskim građanima“, uzvratio mu je Plenković, pa ga "bocnuo" da je poznat kao veliki prorok. "Vaše su prognoze prepoznate, svi vas zovu da ih savjetujete, nema takvog polstera ni u SAD-u", uzvratio mu je premijer, podsjetivši ga da je lani prognozirao da ćemo zbog pandemije imati 400 tisuća novih nezaposlenih. "Snažno smo stali iza hrvatskog gospodarstva, unatoč koronakrizi, 31. ožujka ove godine imali smo više osiguranika nego istog dana prošle godine", rekao je Plenković Josipu Boriću (HDZ), koji kaže da oporba funkcionira po načelu "najbolje je biti u hladu i kritizirati Vladu". Akademik Željko Reiner (HDZ) dodaje kako oporba "očito nema što konkretno pridonijeti, da se njezino razmišljanje svelo na dvije mantre: nismo dobili cjelovit dokument, novac će biti korišten za ‘neke činovnike‘, ne za privatni sektor".

"Na kraju će sva sredstva posredno ili neposredno završiti u privatnom sektoru", istaknuo je premijer, koji je odgovorio na pedesetak zastupničkih replika, i o Nacionalnom planu, ali o o problemima s isporukom cjepiva.

Na zamjerku Domagoja Hajdukovića (SDP) da zastupnici, umjesto o cjelovitom NPOO-u, raspravljaju o njegovu sažetku i to u pet do 12, premijer je ponovio kako Vlada taj dokument "teoretski" nije niti trebala donijeti u Sabor. "Dokument smo kvalitetno pripremili i objasnili, konzultirali socijalne partnere, prošao je saborske odbore", rekao je SDP-ovu zastupniku.

U raspravi je premijer istaknuo i kako je Vlada željela imati javnu raspravu o NPOO-u te ponovio kako nije riječ o "novcu iz helikoptera" te "novcu kojega će Vlada pustiti iz bojlera" i dati da svim privatnim kompanijama koje ga trebaju.

Predstavljajući plan Plenković je kazao da je pandemija koronavirusa zdravstvena ugroza bez presedana koja je izazvala gospodarsku krizu neviđenih razmjera. "Sveukupno, koronakriza ukupno je koštala Hrvatsku 32 milijarde kuna, što je na razini 8,7 posto BDP-a", kazao je. Podsjetio je i na dva razorna potresa koji su izazvali procijenjenu štetu od 129 milijardi kuna, što je više od 82 posto ovogodišnjeg državnog proračuna. "Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu, cilj je sredstva iskoristiti za zamah i razvoj Hrvatske", istaknuo je Plenković, dodavši da žele izazove pretočiti u prilike. Cilj nam je očuvati radna mjesta, podići zaposlenost, osnažiti konkurentnost, i kao članica EU-a imamo povijesnu priliku da europskim sredstvima ubrzamo ostvarenje tih ciljeva, kazao je.