Prema Nacrtu Strategije poljoprivrede RH do 2030. godine, koji je trenutno u postupku elektronskog savjetovanja, predviđa se povećanje produktivnosti rada za 60 posto te posljedično povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, a za što su ukupno predviđena sredstva od 7,5 milijardi eura.

Ovome će pridonijeti povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35 posto i govedarstva za 20 posto te proširenje površina pod trajnim nasadima za pet tisuća hektara i staklenicima za 500 hektara, kao i povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto te proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30 posto, što uključuje dvadeset regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode.


Također, planirano je utrostručenje projekata mladih poljoprivrednika, udvostručenje broja projekata malih gospodarstava, smanjenje stope siromaštva na ruralnim područjima za 25 posto te dvostruko povećanje prosječnog dohotka poljoprivrednika.


Navedeno je to, između ostalog, na videokonferenciji projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora (STARS) koji su proveli Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka, a na kojoj su ministrica poljoprivrede Marija Vučković i državni tajnici Zdravko Tušek, Tugomir Majdak i Šime Mršić te koordinatorica STARS projekta sa strane Svjetske banke Svetlana Edmeades sa suradnicima predstavili provedene i planirane aktivnosti te pilot-projekte u sklopu STARS projekta.

Koordinatorica projekta Svetlana Edmeades iz Svjetske banke rekla je da u toj instituciji snažno vjeruju da Hrvatska ima velike šanse za razvoj poljoprivrednog sektora.


Središnje mjesto zauzimaju hrvatski poljoprivredni proizvođači, a kao nacionalni strateški ciljevi ističu se povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora te obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđivanje uvjeta života na ruralnim područjima.


Edmeades je istaknula i važnost znanja i inovacija, navodeći da bi razvoj hrvatske poljoprivrede trebao biti "zelen, otporan i uključiv", što, među ostalim, obuhvaća proizvodnju organske hrane, otpornost poljoprivrede na šokove, kao i veću uključenost manjih proizvođača u postojeće lance vrijednosti.


Kao postignuća projekta istaknula je više izvješća, kao što je dijagnostička analiza hrvatske poljoprivrede, analiza hrvatske akvakulture i ribarstva, izvješća "Više od farme", "Više od ribnjaka", a tu su i pilot-projekti "Proizvođačke organizacije & Food Hub-ovi" te "Prostorno planiranje i agrotehnološka pogodnost", koji bi trebali poslužiti kao vodiči za Ministarstvo i poljoprivredne proizvođače u smjeru zelene, otporne i uključive poljoprivrede.


Istaknula je da bi dijagnostička analiza, koja je usklađena i s EU preporukama, trebala pridonijeti i programu Vlade RH kada su u pitanju specifični ciljevi za poljoprivredni sektor, izradi nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, sudjelovanju poljoprivrede u nacionalnom planu oporavka kao i nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a.


"Planovi za hrvatsku poljoprivredu jesu ambiciozni, ali i provedivi – unatoč tome što strategija još nije usvojena, vodimo se utvrđenim smjernicama, čemu u prilog govore porast vrijednosti proizvodnje od sedam posto te dvostruki rast produktivnosti i netododane vrijednosti u prošloj godini. U suradnji s poljoprivrednicima te domaćim i stranim stručnjacima izradili smo dokument koji odgovara na potrebe i izazove koje imamo u sektoru radi iskorištavanja punog potencijala ruralnih krajeva Hrvatske te nastavka rasta i razvoja", izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.