Punih 20 godina voćari i povrtlari Osječko-baranjske županije upozoravali su na nemogućnost skladištenja i distribucije proizvoda te jačanje položaja u lancu opskrbe hranom. Bez hladnjača i skladišnih centara bili su nekonkurentni na tržištu jer na njemu ne mogu biti prisutni tijekom cijele godine.

Stoga je nedavni početak radova na Regionalnom distribucijskom centru u Ekoindustrijskoj zoni Nemetin izazvao pozitivne reakcije domaćih voćara, posebice onih koji su godinama imali problema sa skladištenjem i plasmanom uroda te su često dolazili u situaciju da ga zbog nemogućnosti plasmana moraju uništavati. Izvođači najavljuju kako će objekt biti izgrađen i prije ugovorenog roka od 18 mjeseci, nakon čega bi projekt vrijedan 101,58 milijuna kuna trebao biti dostupan malim proizvođačima s područja Osječko-baranjske županije.

"Ono što je ribarima luka, to je voćarima hladnjača i distribucijski centar", kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice i predsjednik Klastera Slavonska jabuka, koji je do sada svoje jabuke proizvedene u Erdutu morao voziti 350 kilometara do najbližeg distribucijskog centra u Zagrebu. "Prihvaćen je model koji smo predlagali, operativni program za cijelu Hrvatsku, no kod nas će ona biti prva izgrađena jer je projekt pristala financirati i Osječko-baranjska županija", pojašnjava Zorić.

Na području Osječko-baranjske županije 4800 hektara poljoprivrednih površina je pod trajnim nasadima, odnosno voćnjacima, no to je znatno manje nego prije desetak godina. "Nekoliko posljednjih godina bilježimo znatan pad površina pod voćnjacima baš zato što proizvođači nisu imali gdje skladištiti svoje proizvode i prodati ih. Došli smo u situaciju da nam godinama polovina uroda propada samo zato što nemamo primjeren smještaj i to je bio razlog što su voćari smanjivali površine pod nasadima. Svako voće koje se ubere u roku od 24 sata treba doći u hladnjaču i to je minimum koji treba biti zadovoljen u proizvodnji da bi finalni proizvod očuvao kvalitetu", objašnjava Zorić dodajući da smještajem robe u hladnjaču problem nije riješen, nego je samo spriječeno truljenje robe.

Regionalni distribucijski centar bit će multifunkcionalni objekt s automatiziranom pakirnicom i klasirkom, odnosno pravi logistički centar proizvođačima voća i povrća. Ukupni kapacitet distribucijskog centra u prvoj fazi je 2910 tona, od toga 690 za ekološku poljoprivredu, a 2220 za konvencionalnu. Ukupno će imati 23 komore, dio je njih u ULO atmosferi, a dio će biti u dinamičkoj, u kojoj će se smještati samo proizvodi prve klase. Objekt će imati više od 8000 četvornih metara površine, dio sa sortirnicom i pakirnicom, dio za hlađenje i svoju upravnu zgradu. Drugom fazom bit će obuhvaćena gradnja dodatnih smještajnih kapaciteta kao i linija za brzo smrzavanje, na čemu su i sami proizvođači inzistirali. Ukupni smještajni kapacitet voća i povrća u RDC-u bit će 3298 tona, a planirano je zapošljavanje 25 djelatnika i još 29 na određeno radno vrijeme.

Zorić, međutim, smatra kako će proizvođačima RDC omogućiti da budu ravnopravni na tržištu trgovačkih centara preko kojih se i trži gotovo 80 posto voća i povrća s ovog područja. "Ni jednom ozbiljnom kupcu ne možete više prodati svoj proizvod ako nije primjereno upakiran. Preko RDC-a bi trebalo organizirati i tržište prodaje kao što je to u svim europskim zemljama. Ključ svega je zajednička prodaja poljoprivrednih proizvoda, a predlažem da to bude preko robne marke ‘Slavonska jabuka‘ zato što je to najveća i najznačajnija proizvodnja. Treba početi razvijati i ostale robne marke po kojima će biti prepoznatljiv RDC i naši proizvodi izvan granica i županije i Hrvatske", predlaže Zorić i dodaje kako se s takvim centrom može razvijati lokalno tržište prodaje i kratke lance opskrbe. Tako funkcioniraju i bogate europske regije, kaže, one su izdigle svoju proizvodnju baš razvojem lokalnog tržišta prodaje i kratkih lanaca opskrbe. Što veći dio proizvedenog na našem području ovdje i plasiramo, to je bolje za sve proizvođače i njihovo pozicioniranje jer sektor voća i povrća ima strašno veliki potencijal za daljnji razvoj", smatra naš sugovornik napominjući kako će proizvođače potaknuti da ponovno podignu dodatnih nekoliko tisuća hektara nasada ako se pravilno usmjeri razvoj novih voćnjaka i da ga prati osigurano tržište uz prodaju najmanje polovice uroda "kod kuće".

Hrvoje Sudar, upravitelj Voćarske zadruge Jabuka, podržava gradnju RDC-a jer smatra da će od njega koristi imati svi proizvođači voća na ovom području. "Bazirali smo se na ekološku proizvodnju što izvozimo i to je naša budućnost. Treba poticati to da ekološka proizvodnja zauzme što bolju poziciju na našem tržištu. Imamo interes i očekujemo bolju budućnost u našoj proizvodnji", poručuje Sudar.

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Silva Wendling vjeruje da će ovaj objekt biti dovoljan za osiguranje voća i povrća potrebnog školama, bolnicama i domovima za starije i nemoćne na našem području. Županija će i subvencionirati trošak proizvođačima za korištenje cijelog objekta.