Prvi dan svibnja, od kojega nas dijeli približno mjesec dana, početak je provođenja redovnih mjera obrane od tuče, koja je u ingerenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

- Operativni programi obrane od tuče temelje se na znanstvenom konceptu stvaranja uvjeta da se u prirodnom oblaku na umjetni način formira veći broj zametaka leda nego što bi se stvorilo prirodnim putem. Pretpostavlja se da tako stvoren veći broj jezgri kristalizacije dovodi do smanjenja veličine zrna tuče na račun raspodjele iste količine vode u oblaku, tako da se zrna tuče pri padu do tla djelomice, ili potpuno otope. Budući da se tučoopasni oblaci formiraju brzo, radi sprječavanja tuče nužno je u oblak dovoljno brzo unijeti veliki broj umjetnih jezgri zaleđivanja - objašnjavaju u DHMZ-u, naglašavajući kako se obrana od tuče zasniva na primjeni aviona, raketa i prizemnih generatora pomoću kojih se u oblake unose čestice srebro-jodida.


Pomoću prva dva načina čestice se unose direktno u željeno područje, a kod uporabe prizemnih generatora sama atmosfera uzlaznim strujanjima dovodi čestice meteorološkog reagensa u oblak. U Hrvatskoj su se u operativnom radu obrane od tuče od 1995. do prošle godine koristili rakete i prizemni generatori. Različito je mišljenje što je učinkovitije, a u DHMZ-u tvrde kako na temelju suglasnosti Ministarstva poljoprivrede od veljače prošle godine provode operativnu obranu od tuče samo prizemnim generatorima. Razlog zbog čega je tome tako ‘‘leži‘‘ u financijama, čiji je manjak znatno smanjio nabavu raketa.


- Činjenica je da se u Hrvatskoj 20 godina vode polemike oko (ne)učinkovitosti navedene djelatnosti i u postupku je ukidanje djelatnosti, o čemu u konačnici odlučuje Hrvatski Sabor. S druge strane, takvi se operativni programi provode u nizu zemalja Europe (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Austrija, Njemačka, Francuska, Španjolska, Srbiji, BiH..., ali i u Kini, Argentini…). U svakoj od država razlikuju se oblici nositelja operativnih programa, kao i načini financiranja. Preporuka DHMZ-a je da se zaštita od tuče rješava fizičkom zaštitom, primjerice zaštitnim mrežama, ili sustavom osiguranja prihvatljivom širem krugu korisnika - ističu u DHMZ-u. Slično preporučuju i u Ministarstvu poljoprivrede.

- Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za 2014. – 2020., osigurana su značajna financijska sredstva za ulaganje u fizičku imovinu (Mjera 4), uključujući gradnju ili nadogradnju sustava obrane od tuče na gospodarstvima, kao najefikasnijeg sustava obrane od tuče, a posebno je naglašeno ulaganje u Osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1. - tvrde u Ministarstvu, dodajući kako planiraju i dio dodatnih kompenzirajućih aktivnosti usmjerenih k dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustave obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganje u osiguranje imovine od ove nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse radi prilagodbe klimatskim promjenama, i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. Naglašavaju kako, sukladno Zaključku analize sustava obrane od tuče (Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz srpnja 2018.), analize pokazuju da obrana od tuče na sadašnjoj operativnoj, tehnološkoj i stručnoj razini nije svrsishodna.

- Sustav je dvojben kao djelatnost koja nema temelje u znanosti, bez pokazatelja učinkovitosti i isplativosti - podvlače. Operativno djelovanje sustava obrane od tuče provodi se na 13 županija, među kojima i na pet slavonsko-baranjskih.