Istraživači s Medicinskog fakulteta iz Splita utvrdili su negativne učinke “lockdowna” na ponašanja i promjene raspoloženja, pa su pozivali zdravstvene vlasti da promiču zdrave načine života kako bi dugoročno smanjili negativne posljedice. Tijekom prošlogodišnjeg zatvaranja zbog epidemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih znanstvenika iz Splita provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije. Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena. Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi. Znanstvenici napominju da je iz ranije literature bilo poznato kako dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja. H