Više puta sam u javnosti naglašavao kako ove godine u turističku sezonu ulazimo pod znatno nepovoljnijim okolnostima nego prošle godine, a recentno pogoršanje epidemiološke situacije, kako u Hrvatskoj tako i na našim važnim emitivnim tržištima, pokazuje da je pred nama turistička sezona koja će u organizacijskom smislu biti puno zahtjevnija, a samim time i puno neizvjesnija - kaže doc. dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam iz Zagreba.

Prilagodba na uvjete je od ključne važnosti kako bi se poslovanje nastavilo u koronakrizi koja, kako vidimo, traje i dalje jer pandemija ne posustaje. Je li i koliko hrvatski turistički sektor spreman za ulazak u još jednu kriznu sezonu...?

- Epidemiološki i javno zdravstveni pokazatelji za koje prije godinu dana turistički djelatnici nisu znali ni da postoje (kao što je npr. 14-dnevna incidencija na 100 tisuća stanovnika i sl.) postali su važniji faktori za odluke o odabiru destinacije nego kvaliteta turističke ponude ili vrijednost za novac. U takvim okolnostima destinacije koje tržište percipira kao sigurne će definitivno imati važnu konkurentsku prednost i ostvariti bolji turistički rezultat. Stoga se naše destinacije moraju što brže prilagoditi novim uvjetima poslovanja, odnosno prije početka sezone provesti cijeli niz aktivnosti usmjerenih na osiguranje zdravlja, kako turista tako i turističkih djelatnika. Tu u prvom redu mislim na dosljednost u pridržavanju i provođenju svih epidemioloških preporuka koje je HZJZ propisao za pružatelje turističkih usluga, ali i na široku dostupnost brzih i jeftinih PCR testova, komuniciranje epidemiološke situacije na razini županija, a ne na razini NUTS2 regija kao što je do sada bio slučaj, što brže procjepljivanje turističkih djelatnika i sl. Osim toga, važno je turistima olakšati prelazak državnih granica, što se može postići uvođenjem najavljenih digitalnih COVID certifikata, ali i sklapanjem bilateralnih ili multilateralnih sporazuma među državama.

Kakvo je Vaše mišljenje o nacionalnom planu i programu Safe Stay In Croatia?

- Program Safe Stay In Croatia, koji provodi Ministarstvo turizma i sporta, dobra je inicijativa koju treba pozdraviti jer međunarodnom turističkom tržištu šalje poruku da je Hrvatska sigurna destinacija koja je ozbiljno shvatila COVID ugrozu i koja vodi brigu o zdravlju i sigurnosti turista koji nam dolaze. Međutim taj program sam po sebi ni izdaleka nije dovoljan kako bi se osigurala uspješna turistička sezona. Ako epidemiološka situacija bude loša, program Safe Stay In Croatia neće imati nikakvog utjecaja na uspjeh sezone. Opet naglašavam da će uspjeh turističke sezone u najvećoj mjeri ovisiti o epidemiološkoj situaciji i to je ono na što bismo trenutačno trebali biti fokusirani. Također vrlo će važno biti i kakva je situacija na našim najvažnijim emitivnim tržištima, a to je nešto na što Hrvatska ni na koji način ne može aktivno utjecati.

Vlada je iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, za pomoć turizmu izdvojila 1,5 milijardi kuna. Dovoljno ili premalo?

- Vlada RH već duže vrijeme pomaže turističko gospodarstvo različitim financijskim potporama i drugim mjerama, što je sačuvalo veliki broj radnih mjesta u turizmu i bez tih mjera bi danas hrvatski turizam bio u znatno težem položaju. Međutim, pomoći i potpore turističkom gospodarstvu iz državnog proračuna imaju svoje granice i nisam siguran da će država moći još dugo pomagati turističke gospodarstvenike subvencijama iz proračuna. Ono što je razočaravajuće jest činjenica da se iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji je vrijedan oko 9,6 mlrd. eura, od čega su oko 6 mlrd. eura, ili 45 mlrd. kuna, nepovratna sredstva, za turizam planira izdvojiti samo 1,5 mlrd. kuna, što je manje od 5 % za gospodarsku aktivnost koja generira malo manje od 20 % hrvatskog BDP-a. Drugim riječima, fiskalni kapaciteti za pomoć turističkom gospodarstvu se smanjuju, sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost će biti manja nego što se očekivalo, tako da će hrvatski turizam teško podnijeti još jednu lošu turističku sezonu.

No, osim upitne, i sasvim sigurno nedovoljne, veličine alociranih sredstava važna je i njihova namjena te mogućnost korištenja. Vlada mora ponuditi jasne odgovore na to: 1.) kako se sredstva daju, 2.) komu se daju i 3.) koja je njihova namjena. Nužno je osigurati brz i jednostavan pristup sredstvima za turizam (kako?), ta sredstva se moraju kapilarno dijeliti vodeći računa o izrazitoj sektorskoj diverzifikaciji svega onoga što razumijevamo turizmom (komu?), a namjena sredstava ne bi trebala biti samo za preživljavanje gospodarskih subjekata s područja turizma, nego također i za podizanje kvalitete turističkog proizvoda (za što?).

To znači da gospodarskim subjektima moramo, naravno, pružiti mogućnost da uvjete približno normalnog poslovanja dočekaju što "življi, zdraviji i otporniji". Dakle, da im se pruži mogućnost da prevladaju probleme fiksnih troškova u razdoblju "izvan" pogona, uključujući i obveze po kreditima, ali, čini se i bar jednako važno, i ulaganja u kvalitetu i daljnji razvoj proizvoda.

S obzirom na pandemiju koja ne popušta, problem je tko će i kako moći putovati u druge zemlje. Ministrica Brnjac najavila je niz mjera poput punktova za testiranje i na Jadranu...?

- Sve mjere koje je ministrica Brnjac najavila, a prije svega pridržavanje epidemioloških mjera, dostupnost brzog i jeftinog antigenskog i PCR testiranja, COVID certifikati i sl., znatno će pomoći i pridonijeti uspjehu turističke sezone, naravno ako se na vrijeme organiziramo i ako te mjere budu na vrijeme dostupne turistima i turističkim djelatnicima. Vezano uz pitanje kako će se putovati u post COVID razdoblju, u stručnoj javnosti se često čuje stav da će se nakon krize turizam znatno promijeniti u smislu da će se više pozornosti poklanjati razvoju održivog i odgovornog turizma, da će se više pozornosti poklanjati kvaliteti, a manje kvantiteti i sl. Međutim, ja za sada ne vidim nikakvih konkretnih indikacija da će se to doista i dogoditi. Ono što vidimo je da turističko tržište, koje je izrazito traumatizirano i koje je pretrpjelo velike gubitke, jedva čeka da se situacija vrati na pretkrizno razdoblje, odnosno da se počne poslovati kao i prije krize kako bi se gubici što prije nadoknadili.

Uzevši sve u obzir, ima li turizam budućnost? Vaš završni komentar...

- Za kraj bih želio biti optimističan i naglasiti da turizam sigurno čeka svijetla budućnost, međutim tu budućnost sva turistička poduzeća neće dočekati. Turističko tržište je u niskom startu i svi jedva čekaju da se situacija s COVID pandemijom normalizira i da se ponovo počne putovati. Međutim, kada će se to dogoditi trenutačno nitko ne može sa sigurnošću tvrditi.

U bilo kojem scenariju ove godine nećemo imati dobru predsezonu, a i sama glavna turistička sezona će početi kasnije, vjerojatno tek u lipnju. No nadam se da ćemo ove godine imati puno uspješniji drugi dio glavne sezone, ali i znatno uspješniju postsezonu, i da ćemo od druge polovine srpnja pa nadalje moći nadoknaditi sve gubitke koje ćemo eventualno imati u prvom dijelu turističke godine. Konačno, očekujem da će turistička 2022. biti godina normalizacije turističkog tržišta i da ćemo se 2023. vratiti, a možda i premašiti pretkrizne razine turističkog prometa. (D.J.)