HRVATSKI TURIZAM U 2021. (I)
Zbog epidemije koronavirusa Hrvatska je prošle godine ostvarila 41 milijun noćenja, što je oko 55 posto manje nego 2019. godine, i time se domaći turizam vratio na razine otprije 20 godina. Što se tiče ove sezone, turistički djelatnici umjereno su optimistični. Na početku godine entuzijazam je bio veći, ali budući da kampanja cijepljenja kasni, kako kod nas, tako i u ostatku Europe, ta je vjera prilično splasnula.
No, Hrvatska se ipak nada, stoga se poduzimaju mjere spašavanja koje bi dovele do kakvog-takvog turističkog uspjeha nakon trećeg vala korone. Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić krajem veljače predstavili su projekt Safe Stay in Croatia (Siguran boravak u Hrvatskoj), web-platformu putem koje svi zainteresirani dionici mogu pronaći potrebne informacije, preuzeti sigurnosne oznake i ostaviti svoje dojmove. Kako je istaknuto, Hrvatska je zbog dobrih epidemioloških prilika prošle godine bila prepoznata kao sigurna destinacija, na čemu se nastavlja raditi i u 2021. godini.
Uz već na tržištu poznatu oznaku Svjetskog vijeća za putovanja i turizam Safe Travels, osmišljena je nacionalna oznaka pod nazivom Safe stay in Croatia, koja je važan kotačić u etabliranju Hrvatske kao sigurne i poželjne destinacije, ali i poticaj svim dionicima u lancu putovanja - od benzinskih postaja do zračnih luka i trajekata, kao i hotelima, marinama, privatnim apartmanima, muzejima i drugim atrakcijama za nastavak pridržavanja epidemioloških mjera. "Riječ je o projektu kojem su Ministarstvu turizma podršku pružila vodeća turistička i strukovna udruženja, a propisanim protokolima obuhvatili smo više od 200.000 ugostitelja i pružatelja usluga u turizmu", istaknula je Brnjac.
Za promotivnu kampanju zadužena je Hrvatska turistička zajednica. "Aktivnosti u sklopu kampanje provodit ćemo do kraja travnja na tržištu deset europskih zemalja, a uz promotivni dio, koji se odnosi na pozicioniranje Hrvatske kao dobro pripremljene i sigurne turističke destinacije, ova kampanja ima i edukativni karakter, jer svoje goste želimo upoznati s protokolarnim i epidemiološkim mjerama koje se provode na svim razinama turističke djelatnosti", izjavio je Staničić, nadodavši kako će se aktivnosti oglašavanja, između ostaloga i putem videa, provoditi na online kanalima i društvenim mrežama uz #SafeStayInCroatia te na najčitanijim online portalima po navedenim tržištima.
Dodajmo kako će zainteresirana javnost putem web-stranice moći pretraživati sve obrte i ugostitelje turističkog sektora koji nose oznaku Safe Stay in Croatia, pronaći relevantne informacije o zdravstvenim i sigurnosnim protokolima, ali i pronaći informacije kako postupiti u slučaju sumnje na COVID-19. Problem je, naravno, što pandemija ne popušta, što je zasad procijepljenost niska, broj zaraženih raste, a pojavljuju se nove varijante zaraznijih i opasnijih koronavirusa. Prema mišljenju ministrice Brnjac, ali i svih poslovnih sudioniku u turističkim sektorima, glavni preduvjet za koliko-toliko uspješnu turističku sezonu jest dobra epidemiološka situacija.
UMJERENI OPTIMIZAM
I premijer Plenković u velikom je intervjuu za ugledni Politico govorio o koronakrizi i tzv. certifikatu o cijepljenju na razini Europske unije. Plenković polaže velike nade u potvrdu o cijepljenju, tzv. COVID putovnicu, koja bi, kaže, trebala imati jedan glavni cilj - ponovno otvaranje Europe. "Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja bi mogla olakšati putovanje. To je glavni cilj", rekao je Plenković. Dodao je kako će potvrda obuhvaćati tri kategorije - one koji su cijepljeni, one koji imaju negativan test, i one koji su se oporavili od zaraze. Politico napominje i da Hrvatska, u kojoj 20 posto BDP-a dolazi od turizma i srodnih djelatnosti, očajnički želi ponovno pokretanje turizma. "Za nas je ključno da se cijeli kontekst oko pandemije koronavirusa razvija u smjeru da se poveća sloboda kretanja kako bi ljudi mogli posjetiti Hrvatsku", naglasio je Plenković te se osvrnuo i na mjere popuštanja, unatoč porastu broja zaraženih: "Otvorili smo terase, škole su otvorene od siječnja, ljudi idu na posao, u muzeje, kina, a i crkve su otvorene pod određenim uvjetima".
Ipak, uz sva moguća nastojanja još uvijek ostaje otvoreno pitanje kakva nas turistička sezona očekuje? Vijest da su Nijemci nedavno s crvene liste skinuli četiri naše županije, među kojima je i Istarska, naravno, turistički najpotentnija i jedina koja je na Mediteranu "u zelenom", vratila je nadu istarskim hotelijerima i ostalim turističkim radnicima. Odmah je živnuo i buking, što pokazuje želju ljudi za putovanjem, odnosno godišnjim odmorom, no treba napomenuti da je kod većine hotelijera i ostalih pružatelja usluga smještaja izrazito fleksibilna i politika otkazivanja, tako da se slika može promijeniti preko noći. U skladu s time možemo očekivati blag rast popunjenosti. Pritom možemo očekivati i nastavak trenda veće potražnje i bolje popunjenosti u objektima koji su više kvalitete te imaju više prostora zbog osjećaja sigurnosti.
Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja i partner u tvrtki Horwath, također je umjereno optimističan kad je riječ o ovogodišnjoj sezoni. Prošle godine koronakriza najsnažnije je pogodila destinacije na jugu Hrvatske, dok su Istra i Kvarner imali mnogo bolje turističke brojke. Topalović tu oštru podjelu na sjever i jug očekuje i ove sezone. "Istra i Kvarner imat će veće stope oporavka, srednja Dalmacija nešto blaže, dok će se najsporije oporavljati južna Dalmacija. Jug ovisi o zračnom prometu, a on se ni u 2021. neće oporaviti u željenoj mjeri. Glavni faktor oporavka bit će upravo prometna dostupnost i prekogranična protočnost", mišljenja je Topalović te dodaje: "Ako smo prošle godine u onom silnom kaosu, neorganiziranosti i strahu imali 50-ak posto noćenja, onda je za ovu cilj od 65 posto noćenja 2019. nešto što bi moglo biti realno očekivati".
Uglavnom, najbliži nam i najvjerniji turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju. Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u tim zemljama na upit Hine o trenutačnom stanju bukinga za RH ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.
BOLJE OD 2020.?
O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine Safe Stay in Croatia, razgovaralo se prošlog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke. Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta poput Italije, je to da za Uskrs teško da mogu očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama s obzirom na treći val pandemije, a ponegdje i zatvaranja do poslije Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj koja za prelazak granice traži negativan PCR test, ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza. Ipak, važnim se naglašava i što na tim tržištima hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.
Slične informacije dolaze i iz Njemačke, s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam: "Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati ovisit će o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj", naglašava direktor HTZ-ovog predstavništva za Njemačku Romeo Draghicchio. "Trenutačno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali očekuje se da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi‘, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.", dodaje Draghicchio te poručuje i da će "određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane", da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene.
Sve u svemu, iako preciznijih najava, odnosno većih i pouzdanijih rezervacija iz inozemstva još nema, sve će, ponovimo još jednom, ovisiti o epidemiološkom stanju, mjerama sigurnosti i zaštite na Jadranu (najviše) i u kontinentalnom dijelu Hrvatske, što se turističkih destinacija tiče. Zato je i projekt Safe Stay in Croatia pravi potez u pravo vrijeme, no hoće li i koliko biti uspješan, znat ćemo tek kada se budu zbrajali rezultati ovogodišnje turističke sezone.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Komparativne prednosti
Hrvatski turizam spašavaju i njegove komparativne prednosti u uvjetima pandemije i objektivne okolnosti na koje nije moguće utjecati u većoj mjeri. Kada su u pitanju komparativne prednosti, zbog njih je i prošle godine Hrvatska prošla bolje od konkurenata. Blizina glavnih emitivnih tržišta, mali udjel turista koji dolaze avioprijevozom i izražena sezonalnost (u Hrvatskoj se u drugoj polovini godine ostvari više od tri četvrtine ukupnih noćenja i prihoda od stranih turista), čimbenici su koji će opet imati značajan utjecaj na uspješnost ukupne sezone. Dakle, uzimajući u obzir sve navedeno, s velikom dozom vjerojatnosti možemo reći kako bi sezona trebala biti bolja od 2020., a lošija od rekordne 2019., no za preciznije prognoze u ovom je trenutku ipak prerano.
Hrvatska je zbog dobrih epidemioloških prilika prošle godine bila prepoznata kao sigurna destinacija, na čemu se nastavlja raditi i u 2021. godini...
SINIŠA TOPALOVIĆ: Ako smo prošle godine u onom silnom kaosu, neorganiziranosti i strahu imali 50-ak posto noćenja, onda je za ovu cilj 65 posto u odnosu na 2019.
TOMISLAV FAIN PREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH PUTNIČKIH AGENCIJA (UHPA)
VIdjeli smo da je turizam žilav
Ugroženost turističkog sektora pandemijom koronavirusa poprimila je dramatične razmjere protekle godine, a s obzirom na treći val koji je u tijeku, problemi turizam neće zaobići niti ove godine pa su predsezona i glavna sezona posve neizvjesne u smislu posjete turista Jadranu, ali i kontinentalnoj Hrvatskoj.
Početkom mjeseca, Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), izjavio je kako je UHPA zadovoljna odlukom Vlade o naknadi štete turističkim agencijama. Što ta pomoć (predlagali ste vlastite modele oporavka) zapravo znači za ugroženu turističku industriju, napose turističke agencije, koje su izgubile milijarde eura, i što bi još trebalo učiniti da se stanje koliko-toliko popravi...?
- Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) zadovoljna je Vladinom najavom o obeštećenju turističkih agencija, ali nije zadovoljna što ta odluka još nije službena, a svakako nismo zadovoljni što već nismo prihvaćeni kao korisnici mjera pokrivanja fiksnih troškova. Nažalost, iako nam Stožer nije zabranio rad, mi nismo imali za koga raditi niti smo mogli ogranizirati bilo kakvo putovanje s obzirom na restrikcije koje su bile u Hrvatskoj, ali i u ostatku EU-a. Nadamo se da će ipak ovoga tjedna odluka biti službena te da će nam Vlada pokriti fiksne troškove. S time se agencije neće oporaviti, ali ćemo sigurno lakše opstati i dočekati prve goste i prva putovanja. Stanje u našoj djelatnosti popravit će se kada počnu putovanja, a to trenutno znači da se bar na prostoru EU-a donesu jasni protokoli na koji se način mogu prelaziti granice. Na taj će se način donekle omogućiti putovanja i tako će polako početi oporavak turističkih agencija. Nažalost, već sada smo svjesni da će taj oporavak potrajati i da ćemo trebati uložiti dodatan trud kako bismo se vratili na vrijeme prije pandemije.
Vaš komentar akcije Safe Stay In Croatia...?
- U program Safe stay in Croatia UHPA je uključena od samog početka te smo i sami davali prijedloge kako bi taj program bio lako prilagodljiv našim članicama, ali da našim klijentima pruži određenu sigurnost prilikom korištenja naših usluga. U ovom trenutku bitno je da je Hrvatska stalno prisutna na našim emitivnim tržištima, da naši vjerni gosti maštajući o svom odmoru ne zaborave na nas te da im, kada dođe vrijeme rezervacija, Hrvatska bude logičan izbor.
Kako uopće putovati u koroni i postkoroni, koliko će pomoći ili odmoći tzv. COVID putovnice, punktovi za testiranje i na Jadranu, što je najavila ministrica Brnjac...?
- U koroni je to dosta komplicirano i, možemo reći, skuplje, zbog PCR testova, koje praktički morate napraviti na polasku i povratku. Ipak, nadamo se da će se u dogledno vrijeme priznavati brzi testovi, koji su puno jeftiniji i jednostavniji, da će se veći broj ljudi cijepiti ili preboljeti koronu te da će putovanja biti jednostavnija. Dobro je da ministrica Brnjac razmišlja unaprijed i da se na vrijeme pripremamo za sezonu, ne smijemo dopustiti da nam se dogodi kraj prošle sezone, kada su gosti morali čekati po raznim punktovima za testiranje. Bitno je predvidjeti sve moguće scenarije.
Uzimajući sve u obzir, kakva nas turistička sezona očekuje ove godine?
- Prognoziranje je i inače nezahvalno, a u trenutnoj situaciji, kada zbog pandemije COVID-19 ne znamo što će biti sljedećeg tjedna, nemoguće. Ono što smo vidjeli prošle godine jest da je turizam žilav, da ljudi žele putovati i to nam daje nadu za ovu turističku godinu. Čim se otvore granice i dogovore protokoli, ljudi će početi putovati, a prednost Hrvatske je blizina emitivnih tržišta, ali, naravno, i sve ono što možemo ponuditi našim gostima. Sigurno nas u budućnosti očekuju promjene i prilagodbe, i to ne samo u putovanjima nego i u svakodnevnom životu. I prije pandemije bio sam mišljenja da opstaju oni koji se brzo prilagođavaju, a uz pandemiju to će još više dolaziti do izražaja. (D.J.)
DR. SC. SANDA ČORAK ZNANSTVENA SAVJETNICA U INSTITUTU ZA TURIZAM IZ ZAGREBA
Možemo imati povjerenja u otpornost našega turizma
Ako sudimo po prošloj godini, kada smo praktički jedini na Mediteranu mogli ugostiti naše posjetitelje, rekla bih da se naš turizam dosta dobro prilagodio okolnostima koronakrize kad je riječ o zdravstvenom aspektu. Naši su se gosti mogli osjećati sigurno bez obzira na izabrani smještajni objekt. Kriza je opet izrazito naglasila potrebu oslanjanja na lokalne proizvode i na održivi razvoj, a upravo to trebaju biti ključne prednosti našeg turizma - kaže dr. sc. Sanda Čorak, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam iz Zagreba, te dodaje:
- Naše destinacije trebaju se usmjeriti na "zdravo, zanimljivo i zabavno" i pokušati osigurati što veći broj sadržaja na otvorenome, jer će nakon razdoblja slabije fizičke aktivnosti mnogi biti zainteresirani za sportsko-rekreacijske aktivnosti, u kojima mogu sudjelovati bez obzira na trenutnu fizičku kondiciju. Većina slabosti našeg turističkog proizvoda odnosi se na siromaštvo ponude i tu je slabost potrebno kontinuirano otklanjati. Treba naglasiti da samo raznovrsna ponuda osigurava lojalnost turističkih potrošača.
ULAGAČKI OPTIMIZAM
Početkom godine započela je kampanja Safe Stay In Croatia. Može li i koliko biti efikasna u privlačenju inozemnih gostiju u Hrvatsku?
- U trenutku kada se potencijalni turisti ponajviše brinu za svoju zdravstvenu sigurnost u nekoj turističkoj destinaciji, potrebno je kontinuirano informirati tržište kako će im u našim destinacijama biti pružena odgovarajuća usluga i kako će biti sigurni, a to je i okosnica promocijske kampanje Safe Stay in Croatia. Ona je usmjerena ponajviše na strane turiste i vjerujem da na njih može najviše i utjecati jer smo mi kao domaći gosti ipak svaki dan upoznati s novim brojevima novozaraženih na nekom području.
Realizacija svake kampanje, pa i ove, ovisi o mnogobrojnim činiteljima, a jedan od najvažnijih bit će broj novozaraženih u Hrvatskoj u onome trenutku u kojem potencijalni turist bude rezervirao smještaj - nikako nećemo biti vjerodostojni ako u glavnu ljetnu sezonu budemo ulazili s velikim brojem COVID bolesnika. Tu će pomoći i odluka o cijepljenju svih turističkih djelatnika, što će znatno utjecati na percepciju zdravstvene sigurnosti u Hrvatskoj.
Hoće li financijska potpora koju je Vlada osigurala za turizam, za sada od 1,5 milijardi kuna, biti dostana ili će trebati još novce...?
- To su svakako dobrodošla sredstva u trenutku kada se sektor treba pripremiti za ljetnu turističku sezonu, a za pripremu mora osigurati kredite. Nakon sezone 2020., koja je ipak činila "pola" 2019. godine, svim poduzetnicima u turizmu bit će potrebna dodatna sredstva i njihovo osiguranje, a potrebno je vratiti i ulagački optimizam. Iako je puno puta isticana naša ovisnost o turizmu, promjena gospodarske strukture na nekom području dugoročni je proces. Uz razvoj turizma koji će sve manje ovisiti o lijepom vremenu, turizam može osigurati znatno veću zaposlenost brojnim opskrbljivačima i proizvođačima, od poljoprivrede do industrijske proizvodnje.
Na tržištu će se u ljeto 2021., za razliku od prethodne godine, trebati boriti i s konkurentima na Mediteranu - Grčkom, kao i Turskom, koja će vjerojatno subvencionirati zračni prijevoz, tako da će potencijalni turisti imati više opcija za provođenje ljetnog odmora nego što je to bilo prošle godine. Iako su cjenovni popusti uvijek privlačni tržištu, s takvim mjerama treba biti oprezan jer vode u spiralu snižavanja i cijene i kvalitete.
ŽELJA ZA PUTOVANJIMA
Kad smo kod turizma, kako uopće putovati u koroni i postkoroni? Hoće li tzv. COVID putovnice postati neizbježna opcija...?
- Da, najvjerojatnije je da će se realizirati COVID putovnice ili potvrde o cijepljenju odnosno prebolijevanju te bolesti. I u vrijeme kompletnog zastoja ipak se putovalo, pa će to biti, naravno, moguće i u postkoroni. Zbog različitog širenja bolesti neke su zemlje u određenom trenutku gotovo bez bolesnika, a druge su znatno opterećene, što sve otežava donošenje nekih zajedničkih mjera na razini EU-a. Dakle, mogu zaključiti da će "doba korone" još potrajati, a život se ipak mora nastaviti, pa i putovanja.
Neki rezultati Euromonitor Internationala, koji prati potrošačke trendove, pokazuju da se većina potrošačkih segmenata neće odreći putovanja i da želja za iskustvima na putovanju u polovini identificiranih tržišnih segmenata nadilazi potrebu za stjecanjem materijalnih dobara. Kod tih je segmenata izražena i potreba za poštovanjem brige za okoliš, pa to traže i od mjesta koje posjećuju.
Zaključno - prognoziranje u turizmu je nezahvalno, no, ipak, uzimajući sve u obzir, kakva nas turistička sezona očekuje ove godine?
- Da, zaista, prognoziranje u turizmu je nezahvalno i u stabilnim vremenima zbog velikog broja faktora koji u nekoliko dana mogu poremetiti planove za putovanja. Već smo se navikli zaključivati kako je turizam izrazito osjetljiv sektor, ali isto se tako brzo oporavlja od različitih vanjskih faktora. Uz zdravstvenu krizu u cijelome svijetu, ekonomski uvjeti u mnogim zemljama smanjit će diskrecijski dohodak namijenjen za putovanja i dio tržišta neće putovati ili će ostati na odmoru u svojoj zemlji. I više nego prethodnih godina – putovat će osobe u kućanstvima s višim mjesečnim prihodima, i za njih je potrebno osigurati kvalitetan turistički proizvod bez obzira na to o kojem se obliku turizma radi, a to znači da možemo očekivati i veću prosječnu potrošnju po gostu ako osiguramo adekvatnu ponudu.
Također treba imati na umu da se iz tjedna u tjedan pandemija i suzbija i širi na određenim područjima, i da će se ipak realnije prognoze moći dati u svibnju. I nadalje smo blizu našim emitivnim tržištima i dostupni cestovnim prijevozom. Svakako možemo imati povjerenja u otpornost našega turizma i vjerujem da možemo očekivati veća ostvarenja negoli u 2020. godini. Narod kaže - svako zlo za neko dobro, pa ako možemo izvući nešto dobro iz ove krize, onda je to da krizu iskoristimo kao šansu za novo (re)pozicioniranje i brendiranje Hrvatske kao sigurne, zdrave i ekoorijentirane destinacije. (D.J.)
IZV. PROF. DR. SC. ALJOŠA VITASOVIĆ VODITELJ KATEDRE ZA TURIZAM NA FAKULTETU EKONOMIJE I TURIZMA “DR. MIJO MIRKOVIĆ” U PULI
Ovisno o situaciji, sezona bi mogla početi u srpnju
Problem Hrvatskog turizma ne može se promatrati odvojeno od cjelokupnog gospodarstva RH, jer takav parcijalni pristup dugoročno može generirati još značajnije strukturne gospodarske probleme. Dakle, turizam RH i prije pandemije generirao je značajne probleme te se inercijom i stihijom zapravo profilirao kao značajno gospodarsko usmjerenje. Ne zato što je on bio tako dobar, nego zato što ostatak gospodarstva nije sustavno praćen i razvijan - navodi izv. prof. dr. sc. Aljoša Vitasović, voditelj katedre za turizam na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli te u nastavku piše:
- Gospodarski pomaci se, dakako, događaju, ali ipak govorimo o pojedinačnim primjerima. Građanstvo se počelo masovno uključivati kao element turističke ponude i većim dijelom zbog dobiti iz turizma, ali ne da bi dodatno akumuliralo kapital nego da bi servisirali tekuće troškove života, ili jednostavno preživjeli. Dakle, neefikasnost hrvatskog turizma očituje se prije svega kroz mali multiplikativni efekt turizma i nedovoljno stvaranje dodane vrijednosti uz relativno veliki odljev dobiti izvan Hrvatske. Nadalje, hrvatski turizam ima problem vertikalne i horizontalne povezanosti s ostalim granama gospodarstva od poljoprivrede pa nadalje. Dakle, pomaka ima i vidljivi su, ali bez prepoznatosti važnosti stvaranja dodane vrijednosti na razini države teško da će se u kratkom roku išta pomaknuti, osim rješavanja problema po inerciji. Ako se generalizira pristup turizmu onda vidimo da funkcioniramo na razini maloprodaje, tj. jedne trgovine, gdje zapravo boravak turista servisiramo financijskim sredstvima koja su utrošena za kupnju stranih proizvoda, a nama ostaje trošak zbrinjavanja i ostaloga. Dakle, kratkoročna dobit u srednjem i dugom roku uvećana je za troškove zbrinjavanja otpada i ostalih subvencija, a sve na teret državnog proračuna. Nastavno na to i ne čudi gotovo žurna rasprava o Izvješću o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam.
Hrvatska je pandemiju dočekala relativno spremna, što se tiče turističkog sektora i profesionalaca od strukovnih udruga do ostalih udruženja, pa možemo slobodno reći da su upravo oni svojim iskustvom i znanjem izvukli prošlu sezonu te bi ih trebalo više slušati u promociji i reprofiliranju turizma u budućnosti. Dakle, Hrvatska ni prije pandemije nije riješila nejasan smjer razvoja turizma koji je svoju bezličnost prikazao kroz gotovo maksimalne brojke dolazaka, ali i pad kvalitete gostiju i strukturu potrošnje.
STRUKTURA POMOĆI
- Izdašna financijska pomoć za potporu poduzećima nije prisutna samo u Hrvatskoj, nego je ona izuzetno izdašna i na razini Europske unije. Moje osobno mišljenje je da je financijsku pomoć trebalo i treba strukturirati na dvije različite razine, jedna u obliku pomoći izravne radnicima, a druga u obliku pomoći gospodarskim subjektima, jer u protivnom nemamo cjelokupan efekt. I u prošloj turističkoj sezoni vidjeli smo prednost hrvatskog turizma, budući da Hrvatska ima veliki postotak stalnih gostiju koji oduvijek dolaze automobilima, a porast dolazaka koji nam se dogodio tijekom zadnjih pet godina govori o broju gostiju koji Hrvatsku posjete najviše tri puta, i zato smo i imali veliku razliku između primjerice Istre i Dubrovnika, ili drugih gradova ili županija. Velika većina turista koja je do sada dolazila u Hrvatsku već godinu dana trpi financijske posljedice u svojim matičnim zemljama, i oni će se teško odlučiti, ali i dalje velik i značajan broj želi putovati i upravo tu govorimo o gostima koji kvalitetu stavljaju u prvi plan i tu je šansa da se navedeni program nadopuni, oplemeni i stvore alati i okvir za repozicioniranje hrvatskog turizma i odmaka od "lakih nota" prema diferencijaciji kvalitetom povećanje dodane vrijednosti, ali uz integraciju svih sektora gospodarstva. Dakle, turizam prije svega treba promatrati kao ekstenziju cijelog gospodarskog sustava zemlje, kao element nadgradnje, i tada govorimo o turizmu po mjeri čovjeka i turizmu koji nema problema sa sezonalnošću i nema problema s prekarnim radom i rentijerstvom, jer, budimo iskreni, prosječni stanovnik Hrvatske nema dostatnih sredstava za odlaske i putovanje u vremenu godišnjeg odmora.
STANJE U ISTRI
- Svako prognoziranje je nezahvalno, posebice zato što je 99 % elemenata na koje ne možemo utjecati, jer ovisimo o odlukama i epidemiološkim slikama u našem okruženju. Upravo i planirana rasprava o Izvješću o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam postavlja pitanje i raspravu o uspostavi sloboda kretanja uz definiranje zajedničke potvrde o cijepljenju, ili nekog drugog oblika. Nažalost, vidimo da su zemlje osuđene na samostalno djelovanje te je u ovom trenutku najvažnije, a to se i čini, biti u stalnoj komunikaciji s našim najvjernijim emitivnim tržištima. Sukladno navedenom vidimo da rezervacija u klasičnom smislu za Uskrs i nemamo, imamo samo onaj oblik koji se bez ikakve naknade može otkazati neposredno prije samog dolaska, a sve zemlje okuženja ne samo da se zatvaraju, nego neke najavljuju i drastične kazne. Ono što je realno u očekivanjima jest dolazak individualnih gostiju koji već imaju vjernost Hrvatskoj poput Austrije, Slovenije, Italije i Njemačke, ali kad se radi o slobodi kretanja, odnosno dolazaka, ovisimo o odlukama njihovih matičnih zemalja. Dakle, takva bliža tržišta i vjernost destinaciji ipak u okviru Hrvatske Istru (Istarska i Primorsko-goranska županija) stavljaju u povoljniji položaj. Prema riječima Borisa Žgombe (pred. Udruge putničkih agencija) u Istri će raditi pedesetak hotela, a i kamping smještaj bit će definitivno in. Ono što je presudno u ovom trenutku jest to da treba biti u stalnom kontaktu s gostima, oni čak i prije putovanja moraju znati na koji način i kako će dobiti informacije ne samo u mjestu odmora, nego i tijekom i nakon putovanja. Također, presudno je goste informirati i o sigurnom povratku kući bez karantene.
Sve u svemu, teško da se i ovu godinu može nazvati sezonom u odnosu na ono što je do sada bilo očekivano, ali ako situacija bude pod kontrolom, događanje turizma krenut će sa sedmim mjesecom. U ovim uvjetima treba ipak stvoriti institucionalni okvir za stvaranje turizma po mjeri čovjeka koji će unaprijediti život i turista i domicilnog stanovništva Republike Hrvatske, ali to nije moguće bez zdravog gospodarstva koje nije ovisno isključivo o sektoru trgovine. Potrebno nam je stvaranje dodane vrijednosti, i onda imamo siguran, održiv i nadasve planiran razvoj.