Uz aktualne probleme s koronakrizom, u novu 2021. ušli smo, između ostalog, i s bombastičnom najavom da počinje nova, 5G renesansa. Planira se čak milijarda 5G konekcija diljem svijeta do 2023. O toj aktualnoj temi za Magazin govori prof. dr. sc. Vjeran Strahonja sa Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Radi li se doista o jednoj od najvećih, najnaprednijih i najsigurnijih telekomunikacijskih tehnologija do sada? Običnim ljudima pojam 5G vjerojatno nije baš posve jasan...

- 5G je peta generacija mobilnih mreža, koja omogućava gigabitne brzine prijenosa podataka, puno veće od 4G. S jedne strane to omogućava prijenos velikih datoteka, kao što su videozapisi visoke rezolucije, a s druge strane efikasno opsluživanje velikog broja uređaja i prijenos malih paketa, što je bitno za primjenu u industriji. Spomenuli ste renesansu. Ne vjerujem da će 5G stvoriti umjetnički i kulturni procvat i preporod društva, ali svakako se radi o znatnom tehnološkom napretku, koji otvara nove mogućnosti i prilike, ali i stvara prijepore.

Gledajući s pozitivne strane, koja sve područja prosperiteta, da se tako izrazim, osigurava stavljanje 5G mreže u funkciju? Koliko vidimo, kreira se priča o boljoj, tehnološki potkovanijoj, digitalnoj budućnosti, koja će imati samo prednosti...

- Kad se govori o potrebi uvođenja i prednostima 5G mreža, često se navode primjeri iz svakodnevnog života i usporedba sa 4G. Na primjer, koliko puta brže će se skinuti neki podatci, kakve će se nove igre i drugi proizvodi industrije zabave pojaviti i sl. Radi se o primjenama mobilnih mreža koje već sad postoje, ali će sa 5G biti tehnološki naprednije, bolje i brže. Slično je i s radom na daljinu, online učenjem, udaljenom dijagnostikom u medicini i drugim područjima, različitim online uslugama i sl.

Međutim, postoji nekoliko područja, kako vi kažete, prosperiteta, čijeg razvoja nema bez 5G mreža, a sigurno će presudno odrediti naš život i budućnost. Prije svega, to su autonomna vozila, pametno upravljanje prometom i integralna mobilnost. Tu se radi o objektima u pokretu, koji trebaju razmjenjivati informacije u stvarnom vremenu. Te primjene nisu moguće na sadašnjoj generaciji mreža, pogotovo ne masovno. Slično je i sa sustavima u zdravstvu i drugim djelatnostima koji razmjenjuju velike količine podataka u stvarnom vremenu.

I takozvani internet stvari (IoT) također ovisi o 5G mrežama. Radi se o svim mogućim strojevima, uređajima i drugim predmetima koji se danas mogu spojiti na internet i komunicirati s ljudima i drugim stvarima. Tako hladnjak koji ima IoT funkcionalnost i priključen je na internet može primiti informaciju od vašeg mobilnog telefona, da ste upravo ušli u dućan pa vas porukom podsjeća koje sve namirnice morate kupiti jer je zaliha u hladnjaku ispod minimuma. Stroj za pranje rublja ili neki drugi kućanski aparat šalje poruku serviseru kad se pojavi neka greška. Tu je niz mogućih primjena takozvanog pametnog doma, na primjer, grijanje se pojača kad locira da ste blizu doma i sl. To su pozitivne strane 5G. Opisani koncepti, tehnologije i primjene postoje već danas, ali njihova pouzdana i masovna primjena ovisi o brzini i propusnosti mreže, što sa 4G nije moguće.

Što se tiče negativne strane priče, 5G tehnologiji zamjera se puno toga, teorije urote krcate su nevjerojatnim pričama o štetnosti mreže, govori se i piše o opasnostima od elektromagnetskoga zračenja...

- Elektromagnetsko zračenje i zagađenje jest problem i bit će sve veći. Tko god umanjuje taj problem, ne čini dobro. Činjenica je da su ljudi i ostali živi organizmi na Zemlji oduvijek izloženi prirodnom elektromagnetskom zračenju, na koje su se velikim dijelom adaptirali. Također, činjenica je da se već više od 150 godina razvijaju različiti uređaji koji emitiraju umjetno elektromagnetsko zračenje. Često su upravo tvorci i prvi korisnici takvih uređaja bili njihove prve žrtve. Usavršavanjem tih uređaja i primjenom različitih mjera zaštite od zračenja smanjena je njihova štetnost do razine koju smatramo prihvatljivom, s obzirom na to kakvu nam korist ti uređaji daju. Usto, svaka generacija uređaja daje više koristi u odnosu prema štetama. Tako je energija zračenja prve generacije mobilnih mreža s analognim načinom rada ili zračenje nekadašnjih televizora s katodnom cijevi bili puno veći od zračenja današnjih uređaja.

Mnogo toga o utjecaju elektromagnetskog značenja na organizam i zdravlje znamo, ali ne sve. Ne možemo biti sigurni kakvi su mogući mehanizmi odgovora organizma na zračenje nekog drukčijeg spektra, kakve će promjene bjelančevina izazvati neki novi izvor zračenja i kako će na to odgovoriti imunosni sustav. Zato je shvatljiv oprez ljudi kad se masovno uvode novi izvori zračenja ili se postojećima mijenjaju karakteristike. No nikako ne smijemo zaboraviti i mogući utjecaj zračenja na druge organizme, na primjer pčele. Danas istovremeno djeluju mnogi poremećaji pa je teško razlučiti posljedice klimatskih promjena, različitih kemikalija u okolišu i elektromagnetskog zračenja, ali svakako ništa od toga nije jako zdravo i blagotvorno...

Uza sve navedeno, objektivni problem je sigurnost 5G tehnologija, odnosno sustava koji će o takvim tehnologijama ovisiti. Ako danas nestane struje, najgore što se može dogoditi u prometu je da semafori i druge svjetlosne oznake neće raditi. Ako pak većinu sudionika u prometu čine autonomna vozila koja koriste 5G za komunikaciju međusobno i sa sustavom za upravljanje prometom, promet će stati ako mreža padne. Lako možemo zamisliti opasnosti koje nose takve situacije.

Realna je opasnost i to da bi netko zlonamjeran mogao preuzeti upravljanje mrežom, ili da proizvođač u mrežu ugradi skrivene ulaze. Sve su to teme kibernetičke sigurnosti, ali i geostrateških odnosa EU-a i drugih zapadnih zemalja, posebno s Kinom.

Objektivno uzevši, gdje su problemi, stvarni, potencijalni, ili je sve prenapuhano? Pojednostavljeno rečeno, hoće li i kako 5G mreža štetiti našem zdravlju? EU (i RH) sve to zakonski regulira, no puno je pitanja i dalje...

- Svi problemi i opasnosti koje sam spomenuo su stvarni i treba ih uzeti u obzir, stoga što o mobilnim mrežama ovise brojni sustavi, usluge, pa i sigurnost i zdravlje ljudi. U takvoj situaciji jedini prihvatljivi odgovori znanosti, struke i vlasti su otvorenost, transparentnost, puno informacija i poštovanje procedura. Ako sve navedeno izostane, slijedi očekivani otpor javnosti i odbijanje nove tehnologije. Ljudi kojima su u blizini bez pitanja i objašnjenja postavili bazne stanice za postojeće generacije mreža boje se novih generacija. Koga su jednom prevarili, možda zaboravi, ali kome se to više puta dogodilo, puše i na hladno. To je opravdano i očekivano.

Teorije urote druga su priča, od toga da 5G prenosi COVID do toga da se koristi posebnim frekvencijama kojima se direktno, bez nekog uređaja, može upravljati ljudskim ponašanjem. Problem teoretičara urote je da ne prihvaćaju raspravu utemeljenu na znanstvenim metodama i provjerljivim činjenicama. Oni jednostavno vjeruju u neku teoriju, poruku gurua i sl., i na tome grade vlastite stavove i ponašanje.

Pitanje je kako se moramo postaviti kao društvo i pojedinačno. Prije svega, dobar dio problema koje nose nove tehnologije, ali i postojeće, možemo ukloniti, smanjiti ili kompenzirati. Na primjer, ako bežičnu komunikaciju zamijenimo optikom gdje god je to moguće, bitno smo smanjili problem elektromagnetskog zračenja. Kapacitete bežičnih mreža i frekvencije trebamo čuvati za ono gdje su nezamjenjive, a to je komuniciranje objekata u pokretu i sl. Uređaje u domu ili uredu moramo priključiti žicom gdje god je to moguće, umjesto koristiti bežičnu mrežu. Mnogostruko jače od bazne stanice zrači televizor i stolno računalo spojeno na bežičnu mrežu, iako imamo fiksnu mrežu, ili mobitel koji bez potrebe držimo noću uz uzglavlje i uz tijelo cijeli dan. Smiješno je gledati prosvjed protiv baznih stanica na kojem svi telefoniraju, snimaju mobitelom i te snimke postavljaju na društvene mreže korištenjem tih istih baznih stanica.

No nije sve na osobnoj odgovornosti korisnika. Projektanti bi također trebali projektirati stambene i poslovne objekte tako da što više podatkovnog prometa i drugih komunikacija strpaju u žice, u optiku. Bežične mreže su elegantnije i jeftinije rješenje, ali zrače i imaju druga ograničenja. Također, uvođenje 5G ne znači samo zamjenu opreme na postojećim baznim stanicama, kao što to piše jedan mobilni operator u svom oglasu, nego ulaganje u fizičku konfiguraciju koja smanjuje elektromagnetsko zračenje za zadani promet, bolje ga usmjerava i sl.

Sa svim tim u vezi, dojam je da se ljudi, kao i mnogo puta do sada, boje "nepoznatog", strah ih je od tehnološkog napretka, razvoja bez kontrole, koji vodi u neizvjesnu budućnost..., no kad prvi val nesporazuma prođe, ljudi prihvate i ono što se u početku činilo nepoznato, čudno, sumnjivo. I na mobitele se u početku (ali i danas) gledalo kao na opasnu "igračku"... Vaš komentar?

- Nove tehnologije trebamo odgovorno uvoditi, koristiti i kritički preispitivati. To se ne odnosi samo na 5G nego i na umjetnu inteligenciju, alternativne izvore energije, metode i tehnologije u proizvodnji hrane... Pritom dijelom trebamo korigirati vlastito ponašanje i navike kako bismo iskoristili prednosti, a smanjili rizike. To vrijedi na osobnoj razini, ali i na razini društva. I ne zaboravimo, nakon 5G dolazi 6G. (D.J.)