Pandemija je zahvatila, nažalost, gotovo sve zemlje u Europi i svijetu, pa je tako veliki broj kompanija bio prisiljen poslati svoje zaposlenike na rad od kuće. Iako su se razvijali programi za digitalno osposobljavanje zaposlenika u tvrtkama, COVID-19 pandemija je ubrzala proces digitalne transformacije u proizvodnim i uslužnim industrijama, u javnom i uslužnom sektoru. Počeli su se koristiti najpoznatiji digitalni komunikacijski alati poput Zooma, Webexa, Microsoft Teamsa za održavanje sastanaka i svih ostalih vrsta komunikacije, kaže dr. sc. Nedeljko Štefanić, profesor u trajnom zvanju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Nažalost, COVID-19 pandemija postala je jedan od pokretača digitalizacije hrvatskog, europskog i svjetskog gospodarstva. Industrija 4.0 ima za cilj povezivanje fizičkog svijeta (strojeva, uređaja, prometnih sredstava…) s virtualnim svijetom što kroz primjenu IoT uređaja ima za posljedicu stvaranje, prijenos i obradu velike količine podataka u realnom vremenu. Za to su potrebne mreže velikog kapaciteta i brzina, za što više nisu dovoljno dobre 4G mreže.

Europska komisija je još 2013. uspostavila javno-privatno partnerstvo 5G (5G-PPP) kako bi osigurala europsko vodstvo na području razvoja i primjene 5G mreža, želeći tako pokrenuti projekte na područjima pametnih gradova, e-zdravstva, inteligentnog prijevoza, pametnih tvornica, autonomne mobilnosti, obrazovanja, zabave i medija. Europska komisija je 2016. objavila Akcijski plan za 5G, kojim države članice potiče na razvoj i primjenu 5G usluga i proizvoda. Planom su obuhvaćene aktivnosti poput koordinacije regulatornih mjera, davanje operatorima pristup radiospektru za 5G mreže te poticanje ulaganja u mrežnu infrastrukturu. Iz svega proizlazi da bez primjene 5G telekomunikacijske tehnologije nije moguće realizirati mogućnosti koje donose industrija 4.0 i nove digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, napredne robotike, IoT sustava, Big Data i mnogih drugih. Može se zaključiti da je 5G konekcija jedna od najvećih, najnaprednijih i najsigurnijih telekomunikacijskih tehnologija. Pitanje sigurnosti 5G tehnologije bit će detaljnije razmatrano kasnije.

U kojim se područjima ljudskih djelatnosti od 5G mreže očekuje najviše koristi? Čini se kako je budućnost već stigla i da su tehnološki i tehnički razvoj u nezadrživom naletu...

- Da, pred svima nama je doista uzbudljiva, ali i svijetla, budućnost koju ne može ni COVID-19 pandemija onemogućiti. Područje u kojem Europa najviše očekuje u primjeni novih disruptivnih tehnologija je industrija koja zapošljava 35 milijuna ljudi, ostvaruje 20 % ukupne dodane vrijednosti i 80 % izvoza cijele Europe. Najvažnije, produkt industrije 4.0 je pametna tvornica, u kojoj se, u svakom njezinu dijelu, pojavljuje velika količina informacija kroz povezane procese, za čiju su obradu potrebni snažni informatički resursi. Uvođenje 5G mreže preduvjet je za implementaciju koncepta pametne tvornice, ali i za razvoj i primjenu pametnih i povezanih proizvoda. Puna primjena inteligentne proizvodnje i digitalnog gospodarstva ima za preduvjet primjenu brzih 5G mreža i tehnologija koje omogućuju brzine prikupljanja, obrade i slanja podataka i informacija više od 1000 puta brže nego postojeće 4G mreže i tehnologije. Broj uređaja koji se može spojiti na 5G mrežu kreće se na milijun uređaja po kvadratnom kilometru što će pridonijeti punom razvoju pametne (inteligentne) proizvodnje. Hrvatska radi na provođenju Akcijskog plana Europske unije o potpunoj implementaciji 5G infrastrukture. Hrvatske tvornice budućnosti koristit će sve prednosti i potencijale 5G tehnologija kako bi povezale svoje resurse poput strojeva, opreme, računalnih programa, IoT sustava, materijala, energetskih resursa, zaposlenika, dobavljača i kupaca kako bi mogli proizvoditi proizvode po zahtjevima kupaca u malim serijama i po tržišno prihvatljivim cijenama.

Može li od 5G mreže koristi imati i hrvatska poljoprivreda...?

- Velike efekte od primjene 5G mreža može očekivati i poljoprivreda (SmartFarming) kroz razvoj novih platformi za praćenje poljoprivrednih proizvoda od sjemena pa sve do ubranog proizvoda. Razvoj i primjena platforme pametne poljoprivrede može pokrenuti brzi razvoj i rast Slavonije i Baranje.

Primjena 5G tehnologija zasigurno će pomoći povećanju produktivnosti hrvatskih proizvodnih poduzeća jer će, osim brzine koju ta tehnologija osigurava, omogućiti i razvoj novih vrsta usluga baziranih na 5G tehnologijama, a koje će poduzećima osigurati nove, dodatne, prihode. Primjena 5G tehnologija u pametnim elektromrežama, u zdravstvu, upravljanju prometom i parkiranjem, tvornicama ojačat će hrvatsko gospodarstvo i učiniti ga snažnim i konkurentnim.

5G konekcija podržava zelenu i održivu potrošnju energije, bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije, bolji uvid u potrošnju energenata u kućanstvima.

Objektivno uzevši, gdje su problemi, stvarni, potencijalni, ili je sve prenapuhano? Pojednostavljeno rečeno, hoće li i kako 5G mreža štetiti našem zdravlju? EU (i RH) sve to zakonski regulira, no puno je pitanja i dalje...

- Uvijek kad je u pitanju uvođenje nove tehnologije, svakako treba biti oprezan. Svjedoci smo velikog broja tekstova u novinama, a i priča iz svakodnevnog života u kojem se izražava strah za ljudsko zdravlje od uvođenja 5G tehnologije. Razumljivo je da su ljudi zabrinuti oko toga može li nova digitalna tehnologija povećati rizik od raka ili nekih drugih opasnih bolesti. Pokušat ću objasniti osnove 5G tehnologije iz kojih će svatko moći oblikovati vlastiti sud i mišljenje. Dakle, ova tehnologija se zasniva na emisiji radiovalova koje su dio spektra elektromagnetskog zračenja, a koje obuhvaća gama-zrake, X-zrake, ultraljubičasto zračenje, radioprijamnike, mobilnu telefoniju, mikrovalne pećnice i druge objekte. Osnovna podjela zračenja u EMS-u je na ionizirajuće, koje je štetno za ljudsko zdravlje (gama-zrake, X-zrake, ultraljubičasto zračenje) i neionizirajuće zračenje koje nije štetno (ili je manje štetno) za ljudsko zdravlje (radioprijamnici, mobilna telefonija, mikrovalne pećnice). Ako se promatraju frekvencije elektromagnetskog spektra, frekvencija 5G tehnologije (a time i energija emitiranja) niža je od frekvencije vidljive svjetlosti koja je dio naših svakodnevnih aktivnosti. Pri tome se kod uvođenja 5G mreža koristi infrastruktura koja se sastoji od manjih antenskih sustava i stanica u odnosu prema 4G tehnologiji koju smo uspješno prebrodili a da znanstvena istraživanja nisu dokazala povezanost kancerogenih bolesti i 4G digitalne tehnologije.

Europska komisija vrlo ozbiljno pristupa zaštiti javnog zdravlja i osigurava kroz regulativu da sve emisije podliježu visokim mjerama opreza. Tako oni ističu da se 5G mrežama zbog manjih razina snage djelovanja osigurava manja izloženosti EM zračenju od postojećih 4G mreža. Također, Europska unija je usvojila pristup opreza preporučujući maksimalne granice izloženosti EM zračenju sa širokom sigurnosnom granicom. To znači da su ograničenja izloženosti EM zračenju postavljena na 50 puta nižu razinu od one granice na kojima se mogu početi uočavati učinci na zdravlje ljudi, a prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije. Iz svega navedenog proizlazi da ne postoje veliki razlozi za zabrinutost vezano uz utjecaj 5G tehnologije na ljudsko zdravlje. U Australiji, SAD-u, Europi i drugim zemljama provode se znanstvena istraživanja o utjecaju 5G tehnologije na ljudsko zdravlje. Rezultati dosadašnjih istraživanja ne predstavljaju prepreku uvođenju 5G tehnologije u svakodnevni život i aktivnosti ljudi.

Bez obzira što su koristi od 5G mreže daleko veće nego eventualne štetnosti, ljudi i dalje lako podliježu strahu kad se radi o visokotehnološkom razvoju, boje se da sve ne izmakne kontroli, da nam se napredak ne obije o glavu... Vaš završni komentar?

- U pravu ste. Svakoj novoj tehnologiji se do sada pristupalo vrlo oprezno i pojavljivala su se različita mišljenja o potrebi njihova uvođenja. Takva je situacija i s uvođenjem 5G tehnologije i njezine infrastrukture u gotovo sva područja ljudskog djelovanja. Mišljenja sam da su industrija 4.0 i digitalne tehnologije već u ovom trenutku znatno prisutne u našem životu i radu i da nema šanse, ali ni potrebe usporavati ili ograničavati ovaj proces.

Dapače, Hrvatska se treba na svim razinama što brže i snažnije uključivati u ovaj tehnološki napredak koji će svakako za nekoliko godina promijeniti svijet u kojem danas živimo do mjere koju u ovom trenutku ne možemo ni zamisliti. I Slavonija i Baranja se uključuje u ove disruptivne promjene kroz svoj projekt, Slavonija, Silicijska ravnica Europe. (D.J.)