Banski dvori uskoro postaju mjesto arheoloških iskapanja. Nakon razornih potresa, u ožujku prošle godine, ali i nakon onoga u prosincu, provedeni su geotehnički i konzervatorski istraživački radovi kako bi se utvrdilo što je sve potrebno za obnovu tog zaštićenog kulturnog dobra. Istraživanja su potvrdila postojanje nekoliko neočekivanih arheoloških nalaza koji su otkrili dosad nepoznatu povijest te građevine, pa su nužna dodatna istraživanja za planiranje cjelovite obnove zgrade Vlade.

- Na prostoru od oko 500 četvornih metara rezultati svjedoče o životu u kontinuitetu od čak tri tisuće godina na Gradecu, od prapovijesti do danas. O tome svjedoči postojanje prapovijesnih objekata iz razdoblja starijeg i mlađeg željeznog doba i to upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu. Istraživanja će se nastaviti na južnom dijelu dvorišta, biti će povezana s nalazima konzervatorskih istraživanja cijele unutrašnjosti Banskih dvora - izvijestio je novinare premijer Andrej Plenković.

Na prvi pogled najupadljivija - austrougarska kanalizacija s kraja 19. stoljeća, a zasad najstariji nalaz je tzv. "čizmica" iz brončanog doba, datirana oko 1200. god. pr. n. e. Pronađena je i tisuću godina mlađa fibula, srednjovjekovne keramičke posude s tragovima sjemenja, a otkriveni su možda i tragovi kuće bana Petra Zrinskog. Na prostoru današnjih Banskih dvora sredinom 14. stoljeća nalazilo se desetak kurija, a prvi zagrebački popis stanovništva, koji datira iz 1368., uvelike je pomogao rekonstruirati tko je ondje živio i čime se bavio. Ovdje su radili suci, notari, kovači, krojači - koji su za sobom ostavili pronađene brončane igle.

Uz prve rezultate arheoloških istraživnja u Banskim dvorima, najavljene su i druge intervencije na Gornjem gradu - obnova Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja naivne umjetnosti te Klovićevih dvora. A za tjedan dana, arheolozi će otvoriti i južnu stranu dvorišta Banskih dvora - i otkriti nove priče o povijesti Zagreba. T.K.