Objavljeno 6. ožujka, 2021.
Dok je Iloku brza cesta pitanje opstanka, nadležni ističu da se radi na završetku dokumentacije i pripremi za EU sredstva
ILOK - Za Srijemsku graničnu transverzalu ili, jednostavno rečeno, brzu cestu koja će Ilok spojiti s autocestom A3 Lipovac - Zagreb i tako riješiti dio gorućeg problema prometne izoliranosti krajnjeg istoka Hrvatske, stanovnici Iloka reći će da je umnogome "pitanje opstanka".
U posljednjih, međutim, deset godina od 39,2 kilometra, kolika je ukupna duljina te buduće cestovne poveznice, sagrađeno je samo 1,8 kilometara, što funkcionira i kao iločka obilaznica koja je u promet puštena - u studenome 2011. godine. Prema poodavno zacrtanoj trasi, Srijemska transverzala trebala bi se graditi od Iloka između Bapske i Šarengrada, Lovasa i Tovarnika, pokraj Nijemaca do Lipovca, a spajajući se s autocestom A3, trebala bi put Ilok - Zagreb skratiti za oko sat vremena.
Smanjena ulaganja
Dok u Iloku godinama ponavljaju kako bi gradnja spomenute ceste značila i brži gospodarski, ali i demografski oporavak, a potom i razvoj iločkog kraja, iz nadležnih institucija ističu, pak, kako je riječ o "važnom strateškom projektu".
"Hrvatske ceste u ovom trenutku provode pripremu projekata na nekoliko poddionica Srijemske granične transverzale od Iloka do Lipovca koja će omogućiti transverzalno povezivanje najistočnijeg dijela - grada Iloka i naselja uz granicu - s autocestom Zagreb - Lipovac, odnosno cestovnim sustavom Republike Hrvatske te će povećati protočnost na dijelu državne ceste D2, kao i prometnu sigurnost na postojećim prometnicama, naročito na D2 i D57", odgovorili su, između ostaloga, na upit o budućoj "iločkoj" brzoj cesti iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI).
Inače, dio ceste D2 vodi od Vukovara prema Iloku, dok je D57 državna cesta na relaciji Vukovar - Negoslavci - Orolik - Đeletovci - Nijemci - Podgrađe - Apševci - čvor Lipovac. No nakon gradnje prve poddionice, koncem 2011. došlo je do, kako su pojasnili u Hrvatskim cestama, smanjenja ulaganja u gradnju cestovne infrastrukture, pa slijedom toga "nije bila predviđena gradnja preostalih dionica Srijemske granične transverzale".
EU sredstva
"Tijekom 2019. godine aktualiziran je projekt gradnje Srijemske granične transverzale te se pristupilo prilagodbi projektne dokumentacije važećoj regulativi i usklađenju s izmjenama u prostoru (radi protoka vremena). Osim navedenog, za drugu poddionicu provodi se i optimizacija trase koja je omogućena smanjenjem projektne brzine sa 100 km/h na 90 km/h", kažu u HC-u, a s obzirom na optimizaciju trase, u ovom trenutku "ne može se iskazati ukupna planirana cijena gradnje cijele ceste".
Službeno se kaže i kako se poduzimaju sve radnje za završetak pripreme dokumentacije u najkraćem roku, dok bi sama gradnja ovisila i o financiranju. "Što se tiče planiranog financiranja, možemo sa zadovoljstvom konstatirati kako se sva potrebna dokumentacija upravo priprema na način da zadovoljava sve preduvjete za povlačenje sredstava iz EU fondova", ustvrdili su u HC-u.
Prema službenim podatcima dobivenim iz MMPI-ja, Srijemska je transverzala cijelom trasom projektirana kao jednokolnička, dvotračna cesta duga 39,2 km i podijeljena na četiri poddionice. Druga poddionica Ilok - Tovarnik duga je 16 kilometara i povezuje Ilok, Lovas i Tovarnik, uključuje i spojnu cestu do Lovasa od dva kilometra, a zbog prirodnih prepreka projektirano je osam vijadukata. Treća poddionica Tovarnik - Apševci duljine je oko 17 kilometara. Na trasi su i čvorišta Tovarnik 2 i Nijemci te nadvožnjak preko željezničke pruge Zagreb - Tovarnik. Spominje se i obilaznica Apševaca i Lipovca od 4,2 km.
U HC-u ističu i kako je transverzala jedan od najznačajnijih projekata cestovne infrastrukture u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a kojim će se cijeli prostor uz Dunav vezati na autocestu, što je i uvjet za gospodarski i demografski razvoj područja Iloka, Šarengrada, Bapske, Lovasa, Tovarnika, Nijemaca, Apševaca i Lipovca kao "područja od strateškog značenja za sigurnost i razvitak države".
Sanja Butigan
“BRZA CESTA” ZAUSTAVILA BI ISELJAVANJE
- U Iloku i iločkom kraju sve je manje stanovnika, a s obzirom na to koliko godina već traje priča o gradnji Srijemske granične transverzale, bojim se hoće li je imati za koga graditi - kaže gradonačelnica Iloka Marina Budimir, i ističe kako bi “brza cesta” značajno utjecala na ostanak ljudi, na razvoj gospodarstva, turizam...
- Ljudi vole ovaj kraj i žele tu živjeti, ali ukupni je razvoj preduvjet da u Iloku i okolici, na istočnoj granici Hrvatske, ljudi doista i ostanu živjeti, ali i da mogu živjeti od svoga rada - zaključila je iločka gradonačelnica.