Od sljedećeg tjedna kreće novi ciklus izložbi Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona. Zbog velikih oštećenja nastalih u potresu, u ožujku 2020. izložbeni je prostor zatvoren te su, stoga, odlučili izložbe održavati na platou ispred ulaza u Paviljon. Tijekom godine održat će se četiri izložbe, a prva će biti izložba "Ordnung" osječkog kipara srednje generacije Tihomira Matijevića. Otvorenje je u ponedjeljak, 8. ožujka, ispred glavnog ulaza u Umjetnički paviljon gdje je skulptura i postavljena. Na predstavljanju će sudjelovati: kipar Tihomir Matijević; autorica Ciklusa Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, i autor teksta u katalogu Klaudio Štefančić, povjesničar umjetnosti. Skulptura će se besplatno moći pogledati do 25. travnja 2021.

- Namjera nam je, i nakon što Umjetnički paviljon bude obnovljen, nastaviti s održavanjem izložbi na otvorenome. Štoviše, naš plan je u nadolazećim godinama prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno. Željeli bismo, naime, da ovaj naš ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati kako hrvatski tako i inozemni umjetnici. Ambiciozan je to projekt kako financijski tako i organizacijski, no sigurni smo kako bi, zbog više razloga, bio dobrodošao i hrvatskoj metropoli i cijeloj državi - kažu iz Paviljona. U četiri izložbe na programu tijekom ove godine predstavit će četiri hrvatska kipara čija će djela, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona.

Program otvara izložba umjetnika Matijevića čiji se rad smatra provokativnim. U tome kontekstu možemo se prisjetiti kiparove izložbe "Torta vs. Bronca" iz 2013. u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku ili izložbe "Kad je spomenik bio mlad" iz 2016. održane u Puli u Galeriji Poola. Iste te godine održana je i izložba "Transheroica ili kipar traži heroja" u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu. I u radu "Ordnung" vidljiva je kiparova provokativnost i ironičnost. Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu odnosno skulpturu. Građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete. Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojima umjetnik upućuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada. Na samom je vrhu figura policajca koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti.

Je li "Ordnung" traktat ili prikaz društva u kojemu živimo, upitao je u intervjuu za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Klaudio Štefančić Tihomira Matijevića i dobio sljedeći odgovor:

- Jedno i drugo, istovremeno nijedno. Polemizirati se može nad bilo kakvim objektom, nekome je dovoljan štap zabijen u zemlju, drugome neće pomoći ni 100 Brandenburških kapija. Više ovisi o kulturnom kapacitetu recipijenta i njegovoj volji nego o umjetnikovoj nakani. Rad može funkcionirati kao prikaz društva jer je struktura društvene organizacije slična procesima gradnje. Radi lakšeg razumijevanja ubacio bih još jednu nepoznanicu u jednadžbu, a to je ideja spomenika, odnosno tranzicije skulpture u spomenik. Za razliku od umjetničkog djela, spomenici su kolektivni izraz i procesi proizvodnje su puno kompleksniji. U te procese pokušava se uvesti red (njem. Ordnung): politika legitimizira struku, struka politiku; institucije, autoriteti, javne rasprave itd. Mnogo je tu instanci procesa prihvaćanja koji su koliko god demokratski toliko i nemogući. Ne misli se tu nužno samo na hrvatsku, koruptivnu, političku svakodnevicu. Arhitektura je također svojevrsna diktatura, kao i matematika, pa i teorija umjetnosti. Sve te discipline sudjeluju u tisućljetnom naporu borbe protiv kaosa...