Hrvatska je 2021. godinu započela s nizom novih zakona, izmjena te dopuna već postojećih. Među njima je i Zakon o strancima prema kojem se ukidaju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca te se njime, među prvim zemljama, regulira i pitanje digitalnih nomada. Tim potezom Hrvatska je postala druga zemlja u Europi, i peta u svijetu, koja je regulirala ovaj segment te viznim režimom uredila tržište na kojem bi se uskoro moglo naći 17 milijuna ljudi.

Prema službenoj definiciji, digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen, ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj, i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Hrvatske. To su osobe koje svoj posao mogu obavljati svugdje gdje je internet dostupan i dovoljno brz, pa iz tog razloga vole mijenjati mjesta i države iz kojih rade. Najčešće se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, čak i životnim trenerima, no sve je više poslova koji se mogu obavljati na daljinu zbog tehnološkog napretka te razvoja online alata, poput prevođenja, programiranja, dizajniranja, savjetovanja, educiranja... Dovoljno je imati prijenosno računalo, laptop, mobilni pametni telefon...

Nakon što je Hrvatska uvela zakonsku regulativu, digitalni nomadi sada imaju i povlašten porezni tretman, pa se time olakšava i njihova odluka da odaberu Hrvatsku kao mjesto boravišta i rada. Ovakav način reguliranja njihovog boravka pretpostavlja da će, dok žive u našoj zemlji, svoju zaradu trošiti ovdje te tako pozitivno utjecati na domaće gospodarstvo. Privremeni boravak digitalnim nomadima može se vizno odobriti u trajanju do godine dana, a kako bi se u potpunosti regulirao njihov status, bit će uključeni i u izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Do viza odnedavno mogu i preko online aplikacije. Kako bi pružili podršku svima koji žele preseliti svoj ured u Hrvatsku, osnovana je i Udruga digitalnih nomada Hrvatske, koja će objavljivati i web-stranicu s više informacija.

A premijer Andrej Plenković još je ljetos objavio na svojem Twitter profilu da će Hrvatska regulirati Zakon o strancima, čime ćemo kao jedna od prvih zemalja na svijetu zakonski regulirati i boravak digitalnih nomada. U povodu toga sastao se i s nizozemskim poduzetnikom sa splitskom adresom Janom de Jongom. Naime, ako smo otvorili Hrvatsku za turiste, zašto ne bismo to učinili i za visokoplaćene digitalne nomade? Pitanje je to koje je uoči sastanka Plenkoviću postavio Jan de Jong, Nizozemac koji već 14 godina živi i radi u Hrvatskoj. U otvorenom pismu naveo je: "Proteklih mjeseci promovirao sam Hrvatsku kao nevjerojatnu zemlju za život digitalnih nomada. Moji LinkedIn postovi imali su više od 450.000 pregleda. Kao rezultat pristigao mi je velik broj poruka ljudi iz cijeloga svijeta koji ozbiljno razmišljaju poduzeti ovaj korak - ali svi se pitaju ‘kako‘? (zbog poreznih zakona i dozvola boravka). Zamislite da date digitalnim nomadima pravo da dolaze i rade u Hrvatsku maksimalno 12 mjeseci - bez obzira na njihovo državljanstvo, u okviru digitalne nomadske vize. Mnogi stanovi koji su prazni izvan sezone mogli bi pronaći nove stanare. Plaće koje zarade trošit će u Hrvatskoj, što bi bio golem poticaj našem gospodarstvu", objasnio je za Privredni vjesnik ovaj Nizozemac, ističući Estoniju kao uspješan primjer takve prakse.

Uzimajći sve u obzir, može li Hrvatska biti savršena destinacija za digitalne nomade? Može, itekako! Jer slobodu kretanja i mogućnost rada od kuće priželjkuje sve više ljudi. Stalan posao, uredsko ozračje i fiksno radno vrijeme nisu na popisu želja brojnih mladih kreativaca: oni su željni putovanja, istraživanja svijeta i upoznavanja novih kultura. Uostalom, i pandemija koronavirusa pokazala je da je za neke poslove dovoljno imati računalo i internetsku vezu te da je posao moguće kvalitetno odrađivati s bilo koje lokacije. Iskustvo koronakrize i nove tehnologije sigurno će dovesti do povećanja broja digitalnih nomada. Kako je Hrvatska među zemljama koje su prve regulirale pitanje ove kategorije zaposlenika, nema sumnje da će ih sve više dolaziti u našu zemlju. Prema evidenciji, čije je vođenje u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, od 1. siječnja do 19. veljače zaprimljeno je 13 zahtjeva za nomadske vize. Riječ je o državljanima SAD-a, Velike Britanije, Južne Koreje, Novog Zelanda i Kanade. Interes za nomadske vize u budućnosti će sigurno biti daleko veći.

Hrvatsku, inače vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet, u svom najnovijem članku hvali kao poželjnu destinaciju i prenosi uvjete koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada. Uz službene uvjete koje moraju ispuniti, navode se i prednosti Hrvatske, poput prekrasnih plaža, povijesnih građevina, bogatoga kulturnog nasljeđa i brojnih mogućnosti za aktivno odmaranje. Iz Hrvatske turističke zajednice najavljeno je da uskoro pokreću zasebnu marketinšku kampanju koja će isticati sve prednosti naše zemlje kao pogodne i atraktivne destinacije za digitalne nomade. Aktivnosti će, najavili su, posebno usmjeriti na tržišta SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Irske. Od toga što je Hrvatska zakonodavnim okvirom regulirala ovakav način rada, gospodarstvo neće imati posebne financijske koristi, ali benefit je promocija odredišta, dakle, Hrvatska se može brendirati kao poželjna destinacija digitalnih nomada i privlačiti obrazovane strance da ovdje dođu boraviti i raditi. Za sada konkurencija nije velika jer smo, uz Gruziju, Dubai, Meksiko, Bali i Tajland, jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja je ovakav način rada regulirala zakonom.

Zapravo je dodatna prednost i u tome što digitalni nomadi nemaju fiksno radno vrijeme, rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, kafića, ili u parku. Ukratko, ponovimo, digitalni nomad netko je tko može raditi od bilo kuda. Digitalna nomadkinja Tanja Polegubić, koja je Australiju zamijenila Splitom gdje se već udomaćila, stekla nove prijatelje i poslovne partnere, kaže: "Ono što mi se svidjelo u Hrvatskoj jest taj mediteranski način života. Ne moram se buditi u sedam ujutro i vraćati se s posla u sedam navečer, nakon što sam čitav dan provela u uredu. Ne osjećam krivnju što sjedim i pijem kavu", otkriva Polegubić.

"Vjerujem da će se Hrvatska mnogo bolje pozicionirati na taj način, jer su prema svim istraživanjima nomadi koji dolaze ljudi koji zapravo troše mnogo više od uobičajenih turista, jer žele se uključiti u samu zajednicu", kazao je i Tomislav Pancirov, jedan od najeksponiranijih pripadnika i pionira te moderne radničke vrste. Za njega je digitalno nomadstvo stil rada i života, ali ističe da je bit u tome da ljudi trebaju znati čime se žele baviti, što je njihova strast i kako to prilagoditi nomadskom načinu poslovanja.

Tako razmišljaju i mnogi drugi koji su dosadašnji tradicionalni način rada i komunikacije zamijenili s mogućnostima koje pruža 21. stoljeće, doba globalne umreženosti i globalne komunikacijske otvorenosti za razvoj i napredak vlastitog poslovanja u svijetu visokog tehničkog i tehnološkog napretka. Biti digitalni nomad stvar je vlastitog izbora, ali i uvjeta u okruženju koje traži novu kreativnost i poduzetnost, bez robovanja starim načinima rada i razmišljanja. Biti digitalni nomad individualna je odluka koja u kontekstu globalnih izazova suvremenog svijeta, uključujući i aktualne probleme koronakrize, poprima šire značenje za društvo u cjelini, napose na ekonomskom planu, a to su mnoge zemlje prepoznale i digitalno nomadstvo uključile u prioritete te ga zakonski regulirale.

Hrvatska može biti ponosna što se i na tom području iskazala kao moderna i transparentna zemlja otvorena prema svijetu, a time i poželjna za nadolazeće valove digitalnih nomada. Još kad bi nas novi valovi korone zaobišli, gdje bi nam bio kraj...