Vezani članci
TEMA TJEDNA: DIGITALNO NOMADSTVO (I)
Postoji li, zapravo, neka općeprihvaćena definicija pojmova kao što su digitalno nomadstvo i digitalni nomadi, usko povezanih s 21. stoljećem i globalnom digitalizacijom svega i svačega, pa i života i poslovanja, pitali smo Tomislava Pancirova, digitalnog nomada i lifestyle poduzetnika iz Zadra?
- Dvije su osnovne komponente digitalnog nomadstva - sloboda kretanja i omogućavanje tog životnog stila digitalnim putem. Definicija na Wikipediji glasi: "Poduzetnik, ili zaposlenik koji gotovo isključivo rabi digitalne tehnologije za obavljanje svoga posla. Istodobno je neovisan i vodi život na više mjesta".
MODERNA VREMENA
Od teorije do prakse, kako je tekao razvoj digitalnog nomadstva u svijetu, a kako kod nas?
- Ideju digitalnog nomadstva u počecima najviše je raširio Tim Ferris svojom knjigom iz 2007. godine "Četverosatni radni tjedan", s pozivom na naslovnici - "Izbjegni radno vrijeme od 9 do 17h, živi gdje želiš i postani bogat". Ono što je Ferris napravio zapravo je redefinicija bogatstva i vrijednosti slobodnog vremena te upravljanja njime. Realno, činjenica da netko više zarađuje, ne znači da je nužno bogatiji ako taj novac nema slobodu koristiti kako želi. U tim počecima globalizacija i masovna dostupnost digitalnih usluga i platformi, koje omogućavaju ovakvo poslovanje, još nisu bili na današnjoj razini. Ljudi koji su mogli živjeti ovakav stil života nije bilo previše. Mainstream prihvaćanje ovog pojma i prakticiranje većeg broja ljudi počelo je oko 2014. godine, kada su se počeli otvarati coworking prostori, pojavile web-zajednice, poput Nomad Lista te počele razne konferencije i eventi na ovu temu.
Prema Eurostatu iz 2014. godine u Hrvatskoj je tada više od 200.000 profesionalaca radilo samostalno i lokacijski neovisno. Jesu li svi bili digitalni nomadi?
- Vjerujem da nisu, i to nas dovodi do iduće činjenice - rad od doma nije digitalno nomadstvo. Mnogo tvrtki omogućava svojim zaposlenicima djelomičan rad od doma zbog trenutačne situacije, ali oni i dalje moraju biti dostupni u istom gradu. Ovaj nomadski dio ne mora nužno značiti odlazak na tropska otočja, ja najviše živim između Zagreba, Rijeka i Zadra, u kojemu se trenutačno nalazim, ali imam mogućnost otići gdje god želim. Kada se cijela ova situacija smiri planiram otići bar na mjesec dana negdje u inozemstvo da nadoknadim sva propuštena putovanja. Kada sam ja odlučio postati digitalni nomad, iskreno, trebalo mi je dobrih dvije godine promišljanja kako to napraviti, jer kod nas nisam vidio nijedan takav primjer. Jedina svjetla točka bio je portal Netokracija, koji je prvi pisao o ovom pojmu na praktičan način, i tako sam se 2016. godine odlučio ne samo otisnuti u svoje vode, nego i aktivno pisati o tome, snimati YouTube videa i pričati kako bi što više ljudi moglo naučiti nešto iz mog iskustva. Danas se o digitalnom nomadstvu stalno priča, imamo mnogo mogućnosti za suradnje i ovaj način života nije ništa strano, no i dalje jako mnogo ljudi nije sigurno u to može li im ovaj korak biti uspješan i dugoročno održiv.
ODLIČAN ZAKON
Što se RH tiče, premijer Plenković nedavno je kazao kako Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja na svijetu koja regulira boravak digitalnih nomada! Vaš komentar?
- Ovo je odlično, i stvarno treba čestitati kolegi Janu de Jongu koji je cijelu inicijativu počeo otvorenim pismom premijeru i Vladi koja je jako brzo reagirala. Uvođenje vize za digitalne nomade znači da će nam moći dolaziti državljani trećih zemalja, koji su do sada mogli boraviti maksimalno tri mjeseca kod nas, raditi sa stranim tvrtkama, a svoju zaradu trošiti lokalno.
Taj novi Zakon o strancima definira ovu kategoriju kao "državljanina treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj te ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH". Dakle, digitalni nomadi neće utjecati na naše tržište rada, osim što će svojim iskustvom i multikulturalnošću sigurno pozitivno pridonijeti cijelom društvu. Od početka ožujka zahtjevi za ove vize mogu se predati putem online aplikacije, što će sigurno ubrzati dolazak zainteresiranih nomada, ali svakako je potrebna i već najavljivana međunarodna promocija.
Gledajući s pragmatične strane, koja su područja ljudskih aktivnosti najpogodnija za digitalno nomadstvo? Drugim riječima, ako netko želi postati digitalni nomad, čime se sve možete baviti, a pritom nešto i zaraditi?- Većinom je riječ o uslugama, budući da ih je najlakše isporučivati online, ali ima i super primjera proizvoda koji se dropshippingom lokacijski neovisno proizvode i prodaju uz online dodanu vrijednost i sve nužne popratne aktivnosti.
Za početak analizirajte koliko je nužna fizička prisutnost za ono što radite. Za koje dijelove svoga posla trebate biti na lokaciji, možete li za te dijelove naći nekog tko će vam s lokacije napraviti taj dio posla?
Digitalni nomadi često rade jedan dio poslovnog procesa u kojem se specijaliziraju. Primjerice, ja se bavim izradama digitalnih komunikacijskih strategija, savjetovanjem za moderno poslovanje i brendiranje te izradom kvalitetnog contenta na svom blogu, Instagramu, YouTube kanalu, LinkedInu i Facebooku. Ako klijentu neki dio procesa nedostaje - mogu ih savjetovati koga uzeti, ili usmjeravati tu osobu kada krene raditi na projektu.
Kako biste došli do ideje o tome što možete raditi kao digitalni nomadi, prvo bih vam predložio da uzmete jedan papir i popišete sljedeće stvari: s čim se volite baviti, što super radite, što vam može biti plaćeno, i što svijet treba.
Ovo ćete napraviti u četiri kruga koja će se preklapati i tako ćete doći do vaše ideje za idealan biznis. Koncept se naziva Ikigai, i meni je jako pomogao u osmišljavanju poslovne priče. Besplatan PDF template možete preuzeti na mom blogu te ga možete isprintati i tako ispuniti. Možete i digitalno, ali bez obzira na to što je sve digitalno ključan dio ovog životnog stila, za vježbe koje zahtijevaju fokus ipak bih vam preporučio da ih radite bez računala.
ČETIRI KATEGORIJE
O kojim i kakvim se konkretno poslovima radi?- Jako mnogo poslova danas se može obavljati na daljinu, a ja bi ih podijelio u četiri kategorije: konzultant, edukator, kreator i asistent.
Konzultant je profesionalni savjetnik koji prodaje svoje intelektualne usluge i ne izvršava taj posao kod klijenta. Naravno, bitno je da snažno stoji iza svoga rada, jer se u suprotnom loša reputacija jako brzo proširi. Posao konzultanta je najčešće riješiti problem zbog kojeg je angažiran, a zatim će prijeći na idućega klijenta.
Edukator se bavi podučavanjem svojih klijenata. Razlika u odnosu na konzultanta je ta što on ne mora nužno ulaziti u detalje slučaja svojih klijenata. Drži se svoje teme, a njegova zadaća je i inspiracija te motivacija na stalno učenje. Kao što već možete vidjeti ove uloge mogu se ispreplitati te ih možete imati više, što u poslovnom smislu nije loša ideja, jer ako se nađete u situaciji gdje jedna uloga više nije toliko popularna i nemate posla, samo se fokusirate na drugu kategoriju svojih usluga.
Kreator je profesionalac koji, kako to i naziv kaže - kreira za svoje klijente. Tu imamo jako mnogo kreativnih poslova.
Asistent klijentu pomaže u izvršavanju određenih poslova, često operativnih. Bez obzira na to ovo su bitne zadaće koje zahtijevaju visoku razinu profesionalnosti, a mogu iznimno pomoći klijentu u njegovim projektima.
Konkretne popise poslova s idejama možete također naći na tomislavpancirov.com.
S prethodnim pitanjem u vezi - digitalno nomadstvo i turizam, mnogi upravo u tom području ističu velike mogućnosti?- Odlično je što se digitalni nomadi uklapaju u zajednicu kada dođu na neku lokaciju. Ostaju duže vrijeme od klasičnih turista, budući da nisu na odmoru nego rade, nisu zahtjevni, a i svakako trebaju neku bazu u zemlji za kraće izlete koje će raditi.
Koliko je pandemija koronavirusa utjecala na digitalno nomadstvo?- Sve ovisi o tome čime se netko bavi. Ako pričamo o nomadima koji rade za sebe - u svakom poduzetništvu moramo biti spremni da će se tržište i uvjeti promijeniti. Ja sam prestao raditi sve svoje radionice uživo, ali sam zato neke prebacio online i promijenio koncept. Glavna promjena, prema mome mišljenju, smanjeno je globalno kretanje, možda čak i nedostatak želje za kretanjem uz sve epidemiološke mjere koje nužno smanjuju doživljaj koji bi inače imali na novoj lokaciji.
Vi ste inače poznati kao jedan od prvih i danas vodećih digitalnih nomada u Hrvatskoj. Kada ste krenuli u te, tada još, pretpostavljam, neistražene vode, kad ste pokretali svoje poslovanje, čime ste se vodili, kakva su iskustva?
- Kako bih se vratio u to doba pročitao sam svoj prvi članak na ovu temu i vidio da sam kao razlog za početak ovog životnog stila naveo: slobodu, fleksibilnost i zaradu, upravo tim redoslijedom. Kada kažem sloboda, mislio sam u svakom smislu te riječi, bilo da pričamo o odabiru projekata, radnog vremena, ili načina rada. Sada mi je iskreno nezamislivo da nemam tu slobodu. O fleksibilnosti smo već sve rekli, a za zaradu sam se tada vodio globalnim istraživanjem koje je pokazalo kako u prosjeku ljudi koji rade samostalno zarađuju više od zaposlenika u stalnom radnom odnosu. Sve skupa svaki korak bio je novo iskustvo iz kojeg sam učio, uvijek radio da budem stepenicu iznad, i jednostavno slušao svoju intuiciju. Imao sam viziju ovakvog života i rada koja se ostvarila, i došli smo do toga da više biti digitalni nomad nikom nije čudno, a ono što se ja sada pitam jest koji je idući korak i što će biti iduće poboljšanje u životnom stilu. Poput prije spomenutog Tima Ferrisa, nikad ne želim stati s poboljšanjima i testiranjima mogućih unaprjeđenja životnog stila.
Kad se sve zbroji i oduzme - digitalno nomadstvo - kakav bi bio jedan opći zaključak? Koliko je digitalno nomadstvo trend, hype, moda...?- Onaj kome je ovo samo trend neće se usuditi krenuti tim putem, niti uložiti svu potrebnu energiju i rad. Ovaj stil života nije jednostavan, makar je predivan, kao niti bilo koji drugi poduzetnički. Vjerujem da će sve više tvrtki koje možda ne budu mogle pronaći stručne zaposlenike koji će dolaziti u urede, uzimati lokacijski neovisne zaposlenike. Trenutačno su ljudi osjetili slobodu rada od doma, i to je nulti korak. Kada se sve smiri i budu ih tražili povratak u urede, pitanje je hoće li svi biti spremni na taj, prema mome mišljenju, veliki gubitak onoga što nam je najvrednije - slobode. Na kraju dana sve, pa tako i način na koji većina radi, ovisi o nama, jer mi smo sami društvo koje tako često kritiziramo kao da nije naša odgovornost.
(D.J.)
ANDREA TINTOR
PONEKAD NAM NEDOSTAJE REALNOSTI
Uzimajući sve u obzir, uključujući i vlastito iskustvo, koje su tamne strane digitalnog nomadstva, koji je aktualna tema i u ovoj pandemijskoj koronakrizi koju živimo i preživljavamo kao tzv. novo normalno, pitali smo Andreu Tintor, PR i brend menadžericu iz Zagreba?
- Poslovni trendovi mijenjaju se iz godine u godinu, a ono što se dogodilo prošle je da je u medijskom prostoru digitalno nomadstvo napokon dobilo svojih pet minuta. Zanimljivo je da se diskusija o toj temi pojavila baš u vrijeme globalne pandemije kada nitko nije mogao razmišljati da napusti državu. Baš zbog oštrih mjera i lockdownova u protekloj godini ljudi su shvatili da više ne moraju nužno biti vezani za urede ako njihov posao to ne zahtijeva. Također, moglo se vidjeti kako sve više stranaca želi kampirati u Hrvatskoj gdje su mjere ipak blaže nego, primjerice, u Njemačkoj. To su pozitivne strane digitalnog nomadstva koje treba isticati i poticati, promjena svijesti zaposlenika i poslodavaca da svijet neprestano napreduje.
Kao i svaki društveni fenomen, lifestyle poduzetništvo ima svoje negativne strane. Ponajprije, to je mit da poduzetnik koji nema ured i striktno određeno radno vrijeme mora biti uvijek na raspolaganju. Sloboda određivanja vlastitog radnog vremena znači upravo to, slobodu odlučivanja. No mnogi poduzetnici kojima je lifestyle poduzetništvo sexy u startu ne znaju odrediti granice. To je možda boljka općenito međuljudskih odnosa. Time što se u početku ne postave vlastite granice, dobra organizacija koja će rezultirati produktivnim radnim danom, sloboda nekima znači da cijeli dan provedu obavljajući jedan zadatak ili pišući nekoliko e-mailova.
Kako bi netko postao uspješan poduzetnik, osoba treba znati vlastite poslovne i privatne prioritete te imati razvijene radne navike i disciplinu. Kao što sam napisala u tekstu na osobnoj stranici, lifestyle poduzetništvo koje omogućuje putovanja i životni stil kakve sami kreiramo često je glorificiran. No baza digitalnog nomadstva jednaka je kao i u klasičnom poduzetništvu, ako nemamo jasno posložene poslovne ciljeve, ne znamo s kim, kako i koliko radimo, uplest ćemo se u zamku da je sloboda odbacivanje odgovornosti, a zapravo je potpuno suprotno.
Zašto je lifestyle poduzetništvo prepuno mitova…?- Lifestyle poduzetništvo prepuno je mitova jer ga nameće popularna kultura i osobe koje žele graditi svoje poslovne društvene mreže na imaginarnim pričama koje nemaju veze s realnošću. Jednako kao što svatko ne može biti uspješan influencer, ne može biti ni digitalni nomad, a danas se predstavlja da svi mogu sve. To je djelomična istina.
Smatram da uvijek trebamo početi od sebe. Ako krećemo u poslovni svijet, praksa i prvo radno iskustvo su neizbježni. Tek kad odradimo nekoliko različitih poslova i djelujemo na različitim pozicijama, možemo za sebe donositi zaključke kakav nam životni i poslovni stil odgovara. Digitalno nomadstvo i poduzetništvo općenito jača, no uvijek će postojati osobe koje žele raditi iz ureda jer su tamo produktivnije, osobe koje žele raditi za tvrtke jer ne žele preuzeti odgovornost da same moraju tražiti poslove, one ga žele odrađivati.
Ništa nije crno i bijelo, uvijek postoje sive zone, pa tako i s lifestyle poduzetništvom. Svima kojima se sviđa ideja slobode, poručila bih da se okušaju u njoj i na vlastitoj koži osjete je li takav način za njih ili nije. Sve između je polemiziranje bez konkretnih argumenata.
Kad bi trebali nekome objasniti pojmove lifestyle poduzetništvo, digitalno nomadstvo i digitalni nomadi, na što bi se zaključak svodio?- Zaključak bi se svodio na to da u moru hiperprodukcije trend-pojmova i društvenih fenomena svatko od nas stane na loptu i promisli o tome. Ljudi se općenito vole zanositi da je sve jednostavno i da se uspjeh događa preko noći. Rekla bih da nam ponekad nedostaje realnosti, no u Hrvatskoj imamo jaz između surove realnosti koju nitko ne želi živjeti i glorifikacije nečega što se tek treba stvoriti. Treba poticati poduzetništvo i poduzetnički mindset, ljudima treba omogućiti da žive od svog rada bez kontinuiranog ugnjetavanja birokracije. Tek kada razvijemo zdravo društvo, možemo se posvetiti građenju nove kulture koja uključuje digitalno nomadstvo i poticanje stranih državljana da Hrvatsku izaberu kao destinaciju za privremeni rad i život.
Postoji li zapravo neka općeprihvaćena definicija tih pojmova usko povezanih s 21. stoljećem i globalnom digitalizacijom svega i svačega, pa i života i poslovanja…?- Prema definiciji, digitalni nomadi su osobe koje su uvijek u pokretu te je njihovo radno mjesto cijeli svijet. Digitalno nomadstvo omogućava potpunu slobodu kretanja pa možemo birati želimo li raditi od kuće, iz kafića ili iz neke tropske zemlje. Uredi i fiksno radno vrijeme često ubijaju kreativnost, a ljudi žele izići iz vlastite rutine da uz dinamiku promijene svoje životne i poslovne navike. Po meni, ovakav način rada postaje standardan jer prema smjeru u kojemu se događaju globalna kretanja i digitalizacija, ne možemo ni očekivati da će društvo i mlađe generacije funkcionirati jednako kao prije deset ili trideset godina. Rekla bih da ovo razdoblje nije "novo" normalno nego samo - normalno. Ponekad imam osjećaj da su se ljudi previše opustili i postali preosjetljivi na najmanje promjene. No kad te iste promjene ne prigrlimo kao procese koji nas tjeraju da idemo naprijed i odbacujemo stare načine razmišljanja i poslovanja, kako da očekujemo napredak!?
Kad se sve zbroji i oduzme, kakav bi bio jedan opći zaključak?- Poput mnogih društvenih fenomena, društveno nomadstvo je trend dok ga ne prigrli dovoljan broj ljudi da trend postane svakodnevni standard života i poslovanja. Digitalno nomadstvo je tu, već sad u suživotu s nama i trebamo ga prihvatiti kao još jedan način života koji ljudima omogućuje da žive kako oni žele. Iz osobnog iskustva mogu reći da svoju slobodu odlučivanja o mjestu rada i klijentima s kojima ću poslovati nikad ne bih mijenjala. Svakome tko se želi okušati u poduzetništvu i kreirati posao po svojoj mjeri poručujem da to učini već danas. (
D.J.)
MARIJA KULENOVIĆ
BUDUĆNOST RADA BIT ĆE HIBRIDNA
Kroz svoju karijeru prije pokretanja Digitalnog nomada često sam se susretala s tvrtkama koje su imale potrebu prilagoditi svoj poslovni model izazovima moderne, digitalne ekonomije - kaže Marija Kulenović, osnivačica portala Digitalni nomad i vlasnica istoimene tvrtke, te u nastavku svoga priloga piše:
- Pojam digitalna transformacija bio je sve prisutniji i u raznim kontekstima za različite osobe te ima različito značenje. Netko stavlja naglasak na tehnologiju, gdje je digitalizacija i automatizacija svrha sama po sebi, a mi smatramo da je digitalna transformacija ponajprije transformacija poslovnih modela gdje je primjena tehnologije posljedica promišljenih i strateških poslovnih odluka usmjerenih povećanju konkurentnosti tvrtke u sve digitalnijoj ekonomiji.
Digitalni nomad pokrenuli smo suprug i ja s ciljem da pomognemo tvrtkama u tranziciji na digitalni poslovni model, pri čemu pružamo usluge izrade strategije digitalne transformacije, unapređenja zaposleničkog i korisničkog iskustva te nadogradnja prodajnih i marketinških aktivnosti s digitalnim alatima. S obzirom na to da nam je i prije pokretanja tvrtke bilo jasno kako će nas posao voditi po cijeloj regiji od Austrije do Rumunjske, i svih zemlja između, odlučili smo tvrtku nazvati Digitalni nomad jer dobro opisuje naš poslovni model, u kojem često provodimo nekoliko tjedana na projektu u nekoj drugoj državi. Nomadi smo, idemo gdje otvorimo poslovne prilike, a s obzirom na to da je digital važan dio našeg posla, odluka o imenu je bila relativno laka.
POSLOVNA KULTURA
- Digitalno nomadstvo predstavlja paradigmu rada u kojoj nismo vezani lokacijom kada su u pitanju mogućnosti poslovnih prilika. Trenutačno imamo dva projekta u Beogradu i jedan u Zagrebu, pri čemu jednog klijenta još nismo niti vidjeli uživo. No to nam nije prepreka da uspješno surađujemo. Naravno, ima projekata koji zahtijevaju da fizički budemo prisutni kod klijenta na lokaciji, a tada smo digitalni nomadi. Poslovni ljudi koji svoje prilike vide i izvan okvira svog grada i države i koji su spremni dići sidro na nekoliko tjedana ili mjeseci i raditi u potpuno novom okružju, često i u okružju gdje ne poznajemo jezik - na projektima koji su u svojoj srži digitalni.
Kada kažemo da s uspjehom transformiramo poslovanje naših klijenata, to je srž onoga što je naše obećanje i naša isporuka tvrtkama koje nam poklone povjerenje. Tvrtke danas imaju brojne izazove vezano uz izbor tehnologija. Nije lagano donijeti odluku koje je softversko rješenje najbolje za poslovni iskorak, kao što nije lagana odluka da li uložiti novac u kupnju novog hardwarea ili je pak bolje prijeći na Cloud paradigmu razvoja IT infrastrukture. Našim angažmanom klijent dobije nekoliko stvari; dobije analizu trenutačnog poslovnog modela kako po poslovnim funkcijama (prodaja, marketing, IT, HR itd.) tako i po pitanju postojećih poslovnih procesa. Na osnovi snimke stanja i uočenog prostora za poboljšanje te iskustva stečenog u 20-ak projekata digitalne transformacije koje smo realizirali, predložimo razvojni plan tvrtke za sljedeće tri godine. Taj dokument se naziva Strategije digitalne transformacije i uključuje prijedlog razvoja poslovanja po svim poslovnim funkcijama, pri čemu stavljamo naglasak na stvaranje izvrsnog korisničkog i zaposleničkog iskustva. Naši prijedlozi imaju manifestaciju ne samo u poslovnim odlukama koje se moraju donijeti i provesti, one često zahtijevaju i promjenu trenutačne poslovne kulture. Uvođenje novih IT alata, a da ne radimo aktivno na evoluciji poslovne kulture tvrtke i bez ulaganja u osobni razvoj zaposlenih, ne donosi znatnu korist, a ponekad i izazove ozbiljnu štetu. U sklopu strategije, imajući u vidu holistički pristup transformaciji, predlažemo naravno i nove digitalne alate i platforme. No mi ih vidimo isključivo kao ekstenziju donesenih poslovnih odluka u kojima tehnologija ima svrhu katalizatora provedbe novog poslovnog modela, a ne da je svrha sama sebi.
TRŽIŠTE CIJELI SVIJET
- Digitalno nomadstvo po definiciji nije pretjerano korisno za zanimanja koja su vezana uz neki stroj ili uz neku industriju. Primjerice, digitalno nomadstvo teško možemo vezati uz rad u trgovini. Ako radite u trgovini, morate biti fizički prisutni u njoj. No ima puno zanimanja gdje možete biti mobilni, tj. biti digitalni nomad i biti uspješni. Naravno, prva na pamet padaju zanimanja koja su vezana uz rad na računalu. No možete biti i umjetnik kojem je cijeli svijet platforma za inspiraciju i kojem je tržište cijeli svijet. Možete biti modni kreator, proizvođač čaša koji inspiraciju traži jednom ili dva puta godišnje na svojim nomadskim putovanjima. Možete biti i poljoprivredni nomad koji traži informacije o novostima u proizvodnji kroz posjete naprednim gospodarstvima gdje su dronovi i senzori svakodnevica u poljoprivredi. Ukratko, premda postoje zanimanja koja ne mogu funkcionirati iz paradigme digitalnog nomada, iznenadili biste se koliko ljudi živi svoj život nevezano uz jednu lokaciju, i što sve rade. Ljudska inovacija i kreacija nema ograničenja što se očituje i kroz pristupe radu.
BUDUĆNOST JE SVIJETLA
- Pandemija je ubrzala procese koji bi se dogodili neovisno o njoj. Ono što bi se događalo u sljedećih sedam do deset godina dogodilo se u jednoj godini, što je izazvalo ozbiljne posljedice u nizu industrijskih grana, koje su tektonske i nakon kojih više nema povratka na staro. Budućnost rada će biti hibridna, gdje ćemo raditi podjednako od doma i na radnom mjestu - a one tvrtke i oni pojedinci koji se tomu najbolje prilagode, bit će pobjednici u novoj ekonomiji.
Digitalno nomadstvo je pojava koja će biti sve prisutnija. Neće biti dominantni oblik rada i življenja, no sve veći broj ljudi, posebice mlađe generacije, odlučit će se na model življenja koji nije vezan uz jednu lokaciju. Ono predstavlja i značajnu priliku za Hrvatsku, u kontekstu demografske obnove. Posao nas je vodio po cijeloj Europi i doista smatramo da je Hrvatska sjajno mjesto za život. Prelijepa, sigurna i puna neiskorištenog potencijala.
Što nas više mladih ljudi posjeti kao digitalni nomadi, to je veća šansa da će jedan broj njih odlučiti da ostane tu i stvara novu vrijednost u Hrvatskoj. Demografski izazovi koje imamo kao društvo zahtijevaju inovativna i kompleksna rješenja, aktivno pozicioniranje Hrvatske kao države u kojoj su digitalni nomadi dobro došli dio naše zajednice, može biti jedan od koraka u dobrom smjeru.
Piše: Marija KULENOVIĆ